ADVERTISEMENT

Plan Donalda Trumpa da uvede nove carine Europskoj uniji mogao bi izazvati osvetu na neočekivan način - ne oporezivanjem američkih proizvoda, već napadom na dominaciju američkih tehnoloških kompanija u europskoj digitalnoj ekonomiji.

Ideja, izložena u izvještaju Goldman Sachsa, sugerira da bi Brisel umjesto da odgovori recipročnim carinama na američke izvoze, mogao iskoristiti svoj rastući trgovinski deficit u uslugama.

Ograničavanjem američkih digitalnih usluga, EU bi mogla pogoditi sektor koji generira milijarde prihoda na europskim tržištima.

Nova transatlantska trgovinska utakmica na horizontu?

Trump je prošli petak obećao uvesti "recipročne carine" već ove sedmice, što je podignulo strahove od ponovnog izbijanja transatlantskog trgovinskog rata.

Ekonomisti Goldman Sachsa Giovanni Pierdomenico i Filippo Taddei sada očekuju da će SAD povećati carine na europske izvoz automobila za 25 postotnih bodova i uvesti carinu od 10% na širok skup kritičnih uvoznih proizvoda, od metala i minerala do farmaceutskih proizvoda.

Procjenjuju da bi ovaj potez mogao pogoditi izvoz EU vrijedan 190 milijardi eura, što čini oko 40% ukupnih isporuka EU u SAD.

Ako carine budu uvedene, Goldman Sachs predviđa da će odgovor EU biti sličan onome iz 2018. godine, kada je Trump prvi put ciljao na europski čelik i aluminij.

Tada je Brisel uzvratio carinama na ključne američke proizvode - uključujući bourbon viski i motocikle - pokrivajući oko 40% pogođenih izvoznih proizvoda EU.

Drugi krug carina bio je pripremljen, ali nikada nije implementiran, čekajući na odluku Svjetske trgovinske organizacije.

Ovaj put EU će vjerojatno ponovo biti oprezna.

"Očekujemo da će EU što više težiti deeskalaciji trgovinskih napetosti i pribjegavati snažnoj odmazdi samo kao posljednjem rješenju“, izjavili su ekonomisti.

Digitalna ekonomija: Novi front u sukobu?

Međutim, za razliku od 2018. godine, EU sada ima dodatni alat na raspolaganju: Instrument za protivljenje prisili (Anti-Coercion Instrument - ACI), mehanizam dizajniran za suzbijanje ekonomskog pritiska trećih zemalja.

ACI, koji Briselu daje ovlast za uvođenje carina i ograničavanje pristupa europskim tržištima kao odgovor na prisilne trgovinske mjere, mogao bi pružiti okvir za djelovanje protiv Washingtona.

Jedno područje koje bi moglo doći pod povećalo je digitalna ekonomija.

Dok EU uživa značajan trgovinski suficit u robama s SAD-om, godišnji trgovinski deficit u uslugama s američkim partnerima iznosi gotovo 150 milijardi eura - polovicu veličine suficita u robama.

Glavni faktor u ovoj neravnoteži je dominacija američkih tehnoloških kompanija.

Ove kompanije generiraju značajne prihode od europskih kupaca i vraćaju zaradu kao tantijeme kroz jurisdikcije s niskim porezima, poput Irske.

Ekonomisti Goldman Sachsa sugeriraju da bi ciljanje ovog sektora moglo biti način na koji bi Bruxelles mogao uzvratiti bez pribjegavanja ratovima carinama na fizičke proizvode.

"Usluge koje EU uvozi iz SAD-a obuhvaćaju različite sektore, uključujući financijski sektor, no najveći udio čine IT usluge koje se potom fakturiraju kao tantijeme koje se prebacuju u SAD iz Irske“, rekli su iz Goldman Sachsa, dodajući da bi bilo kakva ograničenja tih transakcija mogla imati značajan utjecaj na ravnotežu trgovine uslugama.

Odluka velikih uloga

Za razliku od tradicionalnih carina, koje se mogu brzo uvesti, bilo kakve mjere prema ACI-ju zahtijevale bi odobrenje najmanje 15 od 27 država članica EU, što bi moglo usporiti odgovor Europe.

Za sada Europa pomno prati Trumpov sljedeći korak.

Ako nastavi s obećanjem o novim carinama, Brisel će morati odlučiti hoće li izravno odgovoriti na američke proizvode ili odabrati strateški pristup - koji bi mogao staviti američki tehnološki sektor na udar ovog trgovinskog rata, kojeg je do sada uglavnom izbjegavao.