ADVERTISEMENT

Demonstranti u Hamburgu, Minhenu, Kelnu i Lajpcigu poručili su da su Friedrich Merz i njegovi Kršćanski demokrati prekršili nepisano obećanje nastalo nakon Drugog svjetskog rata, odnosno nakon prvih demokratskih izbora 1949. godine, da sve demokratske stranke nikada neće donijeti nijedan zakon ili rezoluciju u parlamentu uz podršku krajnje desničarskih, nacionalističkih stranaka poput Alternative za Njemačku (AfD).

Merz je u srijedu predložio neobavezujuću rezoluciju u parlamentu pozivajući da Njemačka odbije mnogo veći broj migranata na svojim granicama. Mjera je jedva prošla zahvaljujući podršci AfD-a.

Merz je bio odlučan da pokaže posvećenost svog bloka desnog centra Unije, koji također uključuje bavarsku CSU stranku, smanjenju neregularne migracije nakon smrtonosnog napada nožem prošlog mjeseca, koji je izveo odbijeni tražilac azila.

Međutim, u petak je njemački parlament tijesnom većinom odbacio zakon koji je pozivao na stroža pravila o migraciji, a koji je prijetio da postane prvi nacrt zakona koji bi prošao zahvaljujući podršci krajnje desničarske stranke. Ipak, prijedlog je postao središnja tačka kontroverze u vezi sa stavom favorita na predstojećim izborima prema krajnjoj desnici.

Demonstranti i političari s ljevice optužili su Merza da je prekršio tabu i ugrozio "zaštitni zid" glavnih političkih stranaka protiv AfD-a. On insistira da njegov stav ostaje nepromijenjen i da nije sarađivao, niti će sarađivati s tom strankom.

Stotine demonstranata privremeno su blokirale kancelarije Kršćanskih demokrata u različitim gradovima, a u nedjelju poslijepodne do 20.000 ljudi okupilo se na velikom protestu u Berlinu.

U Kelnu su ljudi protestovali na 350 čamaca na Rajni, izvijestila je njemačka novinska agencija dpa. Čamci su se poredali ispred gradske panorame s poznatom katedralom, dok su demonstranti držali transparente s parolama poput "Nema rasizma" i "Za demokratiju i različitost".

Ankete pokazuju da Unija desnog centra, koja je podnijela prijedlog o migraciji i zakon, vodi s oko 30 posto podrške, dok je AfD na drugom mjestu s otprilike 20 posto, a Socijaldemokrate i Zeleni zaostaju.

Čini se da Merz računa na to da će dobiti podršku predstavljajući Uniju kao odlučnu u nametanju strožeg pristupa migraciji, dok bi istovremeno umanjio privlačnost antiimigrantskog AfD-a i učinio da stranke na vlasti – koje tvrde da su već mnogo učinile po tom pitanju – izgledaju kao da su van dodira s brigama građana.

AfD, stranka stara 12 godina, prvi put je ušla u nacionalni parlament 2017. godine, profitirajući od odluke tadašnje kancelarke Angele Merkel da dvije godine ranije dozvoli velikom broju migranata ulazak u zemlju.

Prije godinu dana, stotine hiljada ljudi također su protestovale tokom višesedmičnih demonstracija širom Njemačke protiv jačanja krajnje desnice i navodnih planova za deportaciju miliona imigranata, uključujući i neke s njemačkim pasošima.