Loader

Loader
Pronađite nas

Boeing prodao svoju firmu za proizvodnju izviđačke opreme

Bloomberg: EU razmatra trgovinske mjere usmjerene na ruski naftovodni sistem Družba

    Dok AI mijenja tržište rada, ljudske vještine sve traženije

    Računar/Ilustracija (Pixabay)
    Euronews
    Objavljeno

    Iako vještačka inteligencija preuzima sve više rutinskih zadataka, poslodavci daju veći značaj procjeni, kreativnosti i liderstvu, navodi se u novom izvještaju kompanije PwC.

    ADVERTISEMENT

    Jedinstveno ljudske sposobnosti poput rasuđivanja, kreativnosti i liderstva postaju sve vrednije jer vještačka inteligencija fundamentalno mijenja radnu snagu, prema PwC-ovom Globalnom barometru poslova u oblasti vještačke inteligencije za 2026. godinu, objavljenom u ponedeljak, piše Euronews.


    Nalazi dolaze usred rastuće debate o tome kako će vještačka inteligencija preoblikovati tržište rada i veštine koje su potrebne poslodavcima.


    Jo Atkinson, globalni glavni direktor za vještačku inteligenciju u kompaniji PwC, rekao je: „Širom globalne ekonomije počinjemo da vidimo novi jaz između različitih modela za stvaranje talenata i vrijednosti.“


    Izvještaj, zasnovan na analizi više od milijardu oglasa za posao na šest kontinenata, sugeriše da vještačka inteligencija stvara tržište rada sa dvije brzine.


    Jedna kategorija obuhvata uloge gdje vještačka inteligencija obavlja rutinske zadatke, ali se i dalje u velikoj meri oslanja na ljudsku stručnost i procjenu. Ovi takozvani „profesionalizovani“ poslovi uključuju zanimanja kao što su radiolozi i regruteri.


    Druga kategorija, koju je PwC opisao kao „demokratizovane“ uloge, obuhvata poslove gdje vještačka inteligencija olakšava manje iskusnim radnicima obavljanje zadataka. Primjeri uključuju menadžere IT usluga i medicinske sekretarice.


    Prema podacima kompanije PwC, profesionalizovane pozicije su zabilježile rast broja zaposlenih dvostruko brži od demokratizovanih pozicija. Plate u profesionalizovanim zanimanjima su takođe porasle 42% brže.


    Rezultati su uglavnom u skladu sa drugim međunarodnim istraživanjima. Izvještaj Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti poslova za 2025. godinu otkrio je da se očekuje da će se 39% osnovnih vještina radnika promijeniti do 2030. godine, pri čemu su analitičko razmišljanje, liderstvo, otpornost i kreativno razmišljanje među najbrže rastućim sposobnostima koje traže poslodavci.


    AI donosi više radnih mjesta, ne manje


    Izvještaj kompanije PwC tvrdi da kompanije koje najefikasnije koriste vještačku inteligenciju napreduju i u produktivnosti i u zapošljavanju, što sugeriše da tehnologija može stvoriti vrijednost izvan jednostavne automatizacije.


    Atkinson je rekao: „Кompanije koje ostvaruju najveći povraćaj od vještačke inteligencije koriste je za proširivanje ljudske stručnosti, ubrzavanje inovacija i stvaranje potpuno novih izvora vrednosti“, dodajući da ove kompanije vide povećanu produktivnost i rast.


    Prema analizi kompanije PwC, 20% kompanija koje su najviše bile izložene vještačkoj inteligenciji ostvarilo je prosječan rast produktivnosti rada od 163% u odnosu na 2018. godinu - skoro pet puta više od prosjeka među firmama izloženim vještačkoj inteligenciji ukupno.


    Ovi nalazi takođe dovode u pitanje zabrinutost da će vještačka inteligencija usporiti zapošljavanje ili izazvati široko rasprostranjeno smanjenje broja radnih mjesta.


    Preduzeća sa najvećom izloženošću vještačkoj inteligenciji zabeležila su rast broja zaposlenih od 52% u poređenju sa 36% među firmama koje su najmanje izložene vještačkoj inteligenciji, u odnosu na nivoe iz 2018. godine. Rast plata je takođe bio jači, sa 24% u odnosu na 17%.


    Ovi nalazi dolaze u trenutku kada veliki poslodavci nastavljaju da preoblikuju svoju radnu snagu oko vještačke inteligencije. Samo ove godine, kompanije uključujući Meta, Sisko, Orakl i Sitigrup najavile su otpuštanje hiljada radnih mjesta dok ulažu velika sredstva u vještačku inteligenciju i nastoje da poboljšaju produktivnost.


    Potražnja za radnicima sa vještinama vještačke inteligencije nastavlja da naglo raste.


    Poslovi koji zahtijevaju specifičnu stručnost u oblasti vještačke inteligencije porasli su za 69% od 2019. godine — skoro osam puta brže od ukupnog tržišta rada, koje se proširilo za 9% u istom periodu. Prosečna premija zarade povezana sa veštinama vještačke inteligencije takođe je porasla na 62%, navodi se u izvještaju.


    Premija zarada značajno varira u zavisnosti od industrije, dostižući čak 118% na potrošačkim tržištima i padajući na 16% u vladi i javnom sektoru.


    Poslovi koji zahtjevaju vještine vještačke inteligencije, kao što su brzi inženjering i mašinsko učenje, skoro su se udvostručili od 2024. godine, pri čemu rast uloga povezanih sa vještačkom inteligencijom nadmašuje ukupni rast zaposlenosti od 2015. godine.


    Sektor tehnologije, medija i telekomunikacija činio je najveći udio u rastu zaposlenosti u oblasti vještačke inteligencije sa 11%, a zatim slijede profesionalne usluge sa 6%. Zdravstvo je zabilježilo najmanji udio, manje od 1%.


    Izvještaj takođe ukazuje na promjene na početku karijerne ljestvice.


    Analiza 2,4 miliona početnih poslova u SAD otkrila je da pozicije koje su najviše izložene vještačkoj inteligenciji sada sedam puta češće zahtijevaju vještine koje se tradicionalno povezuju sa višim zaposlenima, uključujući liderstvo, kreativnost i međuljudsku komunikaciju.


    Potražnja za ovim početnim pozicijama povećana je za 35% od 2019. godine, dok je broj slobodnih radnih mjesta za druge početne poslove opao za 10%, navodi se u izvještaju.

    Ovi nalazi mogu pokrenuti pitanja o tome kako mlađi radnici stiču iskustvo na radnom mjestu. Neki stručnjaci upozoravaju da ako vještačka inteligencija preuzme rutinske zadatke na početnom nivou, poslodavci mogu sve više očekivati da mlađi zaposleni pokažu vještine višeg nivoa ranije u svojoj karijeri.


    Možda će vam se svidjeti