Kanada je od početka 2026. godine izgubila više od 100.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što predstavlja najoštriji pad zaposlenosti od pandemije koronavirusa. Najnoviji podaci, objavljeni danas, pokazuju da je stopa nezaposlenosti porasla na 6,7 posto, što je druga najviša stopa među bogatim zemljama skupine G7, odmah iza Francuske. Ovi podaci stavljaju pritisak na vladu premijera Marka Carneyja u trenutku dok pokušava zaštititi ekonomiju od uticaja američkih carina, piše BBC.
ADVERTISEMENT
Pad zaposlenosti u februaru poništio je veliki dio rasta zabilježenog krajem prošle godine, a najteže je pogođen sektor veleprodaje i maloprodaje. Premijer Carney je, komentarišući izvještaj, rekao da američke trgovinske mjere protiv Kanade „uzrokuju značajne prilagodbe u kanadskoj ekonomiji“.
Carney, koji je danas razgovarao s novinarima tokom posjete Norveškoj, također je istakao da plate u zemlji uglavnom rastu te da je stopa nezaposlenosti niža nego u martu 2025. godine, kada je preuzeo dužnost. Tada je iznosila 6,8 posto.
Najnovije brojke o zaposlenosti neki ekonomisti opisali su kao zabrinjavajuće, dok je opoziciona Konzervativna stranka izvještaj nazvala „užasnom viješću“. Vođa konzervativaca Pierre Poilievre za loše stanje djelimično krivi vodstvo premijera Carneyja, ističući slabiji ekonomski položaj Kanade u poređenju sa saveznicima iz G7.
„Tačno je da postoje globalni problemi i ne možemo zanemariti niti kontrolisati poteze predsjednika Donalda Trumpa“, rekao je danas Poilievre novinarima. „Ali s tim carinama suočavaju se sve zemlje, a ni u jednoj se ekonomija ne smanjuje kao naša pod vodstvom Marka Carneyja“, dodao je.
Poilievre je ovu izjavu dao uoči puta u Sjedinjene Američke Države, gdje planira održati sastanke s čelnicima automobilskih kompanija i zakonodavcima kako bi razgovarao o pristupu svoje stranke aktuelnom trgovinskom sporu između Kanade i SAD-a.
Otkako je prošle godine preuzeo dužnost, američki predsjednik Donald Trump uveo je carine na ključne kanadske sektore, uključujući automobile, čelik i aluminij, što je dovelo do gubitka hiljada radnih mjesta.
Uveo je i zasebne, široke carine, uključujući novu globalnu carinu od 10 posto, iako je veliki dio kanadskog izvoza od toga zaštićen zahvaljujući dugogodišnjem sjevernoameričkom trgovinskom sporazumu USMCA.
Međutim, budućnost tog sporazuma trenutno je neizvjesna. Ove godine prolazi obaveznu reviziju, a Trump je nagovijestio da bi ga radije ukinuo ili sklopio odvojene trgovinske sporazume s Kanadom i Meksikom.
Upravo je ta neizvjesnost glavni pokretač „zabrinjavajućeg preokreta“ u brojkama o zaposlenosti u Kanadi, smatra viša ekonomistica CIBC Capital Marketsa Katherine Judge.
„Riječ je o očito vrlo zabrinjavajućem izvještaju koji pokazuje da je tržište rada oslabilo, a poslovna aktivnost zamrznuta zbog trgovinske neizvjesnosti“, napisala je.
Sjedinjene Američke Države daleko su najveće kanadsko izvozno tržište, što zemlju čini posebno osjetljivom na američke carine. Otprilike tri četvrtine kanadske robe prodavalo se u SAD-u, iako je taj udio posljednjih mjeseci pao na oko 67 posto.