ADVERTISEMENT

Solarna energija je označena kao "ključni pokretač" u svjetskoj tranziciji na čistu, obnovljivu energiju zbog svoje ultra niske cijene.

Nova studija Univerziteta u Surreyu proglasila je solarnu energiju najjeftinijim izvorom energije, nadmašujući druge obnovljive izvore energije poput vjetra, kao i uglja i plina.

Istraživači su otkrili da u najsunčanijim zemljama solarna energija košta samo 0,023 eura za proizvodnju jedne jedinice energije.

Čak i u Velikoj Britaniji, koja se nalazi 50 stepeni sjeverno od ekvatora i poznata je po svom tmurnom vremenu, solarna energija je izašla kao pobjednik kao najjeftinija opcija za "proizvodnju energije velikih razmjera".

"Pouzdan" izvor energije

Zbog pada cijene litijum-jonskih baterija za 89 posto od 2010. godine, studija je također otkrila da je proizvodnja solarnih sistema sa sistemom za skladištenje energije sada jednako isplativa kao i plinske elektrane.

„Ovi hibridni sistemi, koji kombinuju solarne panele sa baterijama, sada su standardni u mnogim regijama i omogućavaju skladištenje i oslobađanje solarne energije kada je potrebno, pretvarajući je u pouzdaniji i raspoloživiji izvor energije koji pomaže uravnotežiti potražnju u mreži“, objašnjava se u studiji, piše Euronews.com.

"Najveći izazovi" solarne energije

Uprkos isplativosti solarne energije, dr. Ehsan Rezaee, koautor studije sa Univerziteta u Surreyu, kaže da povezivanje rastućih nivoa solarne energije sa električnim mrežama ostaje jedan od „najvećih izazova“ s kojima se suočava industrija.

„Pametne mreže, predviđanje vještačke inteligencije i jače veze između regija bit će od vitalnog značaja za održavanje stabilnosti elektroenergetskih sistema kako se povećava upotreba obnovljivih izvora energije“, dodaje stručnjak.

Inovacije u materijalima poput perovskitnih solarnih ćelija mogle bi povećati proizvodnju energije do 50 posto bez povećanja korištenja zemljišta.

Ova tehnologija zahtijeva znatno manje energije u poređenju sa silicijumskim ćelijama, što znači da se više energije može generisati iz manje površine.

Takođe se mogu primijeniti na širi spektar površina, kao što su zgrade i vozila, jer su tanje i fleksibilnije od svojih silicijumskih ekvivalenata, što smanjuje potrebu za izgradnjom ogromnih solarnih farmi.

Međutim, profesor Ravi Silva, koautor studije i direktor ATI-ja na Univerzitetu Surrey, kaže da ovaj napredak zavisi od „dosljedne, dugoročne političke podrške“.

Koliko solarne energije Evropa proizvodi?

Podaci Eurostata su nedavno otkrili da su obnovljivi izvori energije dostigli 54 posto između aprila i juna ove godine, što je povećanje od 1,3 posto u odnosu na isti period 2024. godine.

Nagli porast je posljedica procvata solarne energije, koja je u drugom kvartalu generirala impresivnih 122.317 gigavat-sati (GWh) – dovoljno za napajanje otprilike tri miliona domaćinstava.

U stvari, juni 2025. bio je prvi mjesec u historiji u kojem je solarna energija bila glavni izvor električne energije proizvedene u EU, čineći 22 posto energetskog miksa.

Rob Stait iz kompanije Alight, jedan od vodećih evropskih programera solarne energije, pripisuje procvat solarne energije činjenici da je jeftina, jednostavna za instalaciju i brzo se skalira.

„Solarna farma se može razviti za godinu dana – u poređenju sa najmanje pet godina za vjetar i najmanje deset za nuklearnu energiju“, kaže on za Euronews Green.

Stait dodaje da solarna energija predstavlja ključnu priliku za „drastično smanjenje ovisnosti Evrope o nafti i plinu“, koja je i dalje nestabilna zbog ruske invazije na Ukrajinu.