Prema riječima Axela Eggerta, šefa EUROFER-a, evropskog lobija za čelik, carinske kvote su najbolje rješenje za ukidanje postojećih američkih nameta na uvoz čelika i aluminija. On također vjeruje da bi zajednička borba protiv kineskih prekomjernih kapaciteta trebala biti zajednički cilj sa SAD-om.
ADVERTISEMENT
EU bi trebala ubrzati pregovore o sistemu carinskih kvota (TRQ) sa SAD-om kako bi se izbjegle postojeće pretjerane carine od 50% na čelik i aluminij, rekao je za Euronews generalni direktor Evropskog udruženja za čelik, EUROFER, dodajući da bi takav sporazum mogao pomoći i u saradnji po pitanju kineskih prekomjernih kapaciteta u sektoru.
Takvi sistemi tarifnih kvota omogućavaju uvoz određenih količina čelika i aluminija po nižoj ili nultoj tarifnoj stopi, a svaka dodatna količina podliježe mnogo višoj tarifnoj stopi.
„Tarifne kvote su jedina prilika koju imamo sa SAD-om“, rekao je Axel Eggert za Euronews, dodajući: „Nisu savršene, ali barem još uvijek možemo izvoziti u SAD, dok je sada potpuno drugačije.“
Sistem tarifnih kvota za čelik i aluminij uveden je za vrijeme Bidenove administracije kako bi se zamijenile tarife od 25% na čelik i 10% na aluminij koje je nametnula prva Trumpova administracija. Omogućio je uvoz do 3,3 miliona tona čelika iz EU i 384.000 tona aluminija u SAD bez tarifa, a tarife su se primjenjivale na sve daljnje količine. Međutim, od povratka na dužnost, američki predsjednik Donald Trump uveo je tarife od 25% na čelik i aluminij, koje su u junu povećane na 50% i proširene 19. augusta na oko 400 derivata čelika, piše Euronews Business.
Nakon sedmica carinskih sporova usmjerenih na sve industrijske proizvode EU - ne samo na čelik i aluminij - SAD i EU postigli su sporazum kojim se carine na robu EU određuju na 15%, s izuzetkom čelika i aluminija.
Međutim, u zajedničkoj izjavi se navodi da strane "namjeravaju razmotriti mogućnost saradnje na zaštiti svojih domaćih tržišta od prekomjernog kapaciteta, uz osiguranje sigurnih lanaca snabdijevanja među sobom, uključujući i rješenja carinskih kvota".
„Nadali smo se da postoji jasna obaveza za SAD da zadrže carinsku kvotu koju smo imali prije“, rekao je Eggert. „To je bio naš cilj, a to je bio i cilj Komisije, ali Komisija ga jednostavno nije shvatila.“
Šef EUROFER-a je također rekao da SAD i EU mogu zajednički djelovati u borbi protiv kineskih prekomjernih kapaciteta u sektoru čelika.
Prema podacima OECD-a, prošle godine je postojao globalni prekomjerni kapacitet čelika od 600 miliona tona, a do sljedeće godine trebao bi biti prekomjerni kapacitet od 720 miliona tona.
„Kina subvencionira svoju industriju čelika“, rekao je Eggert, ističući da azijski gigant ima prekomjerni kapacitet od preko 500 miliona tona.
Kada je Trump u martu uveo carine od 25% na globalni čelik i aluminij, progutali su ga jeftini kineski proizvodi, dodao je, što objašnjava zašto su američke carine potom povećane na 50%.
Pitanje prekomjernih kapaciteta bilo je sastavni dio pregovora posljednjih mjeseci između SAD-a i EU, a Komisija je insistirala na saradnji između dvije strane.
„Ako imate dva najveća tržišta na svijetu, SAD i EU, onda imate takvu tržišnu moć da ne puštate nikakav napor od kompanija koje proizvode prekomjerne kapacitete“, predviđa Eggert. „Onda naravno moraju smanjiti prekomjerne kapacitete.“
Godine 2021., Bidenova administracija i Evropska komisija započele su pregovore o sporazumu - Globalnom aranžmanu o održivom čeliku i aluminijumu (GASSA) - kako bi se borile protiv prekomjernih kapaciteta i promovirale proizvodnja s nižim udjelom ugljika u sektorima čelika i aluminija. Ali pregovori su prekinuti nakon što se Trump vratio na vlast.
„Postoji mogućnost [da se to vrati], jer je američka administracija ovo već detaljno razradila“, rekao je Eggert, ističući da je jedna od preostalih tačaka bio Mehanizam EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM), koji nameće naknadu na neke zagađujuće proizvode uvezene u EU, čemu se SAD protive.