Kako se navodi, demokrate su proširile svoj uticaj na načine koje je malo ko mogao da predvidi na početku godine, a čini se da nacionalno okruženje već mjesecima ide u prilog toj stranci, jer su posljednje ankete pokazale da je rejting predsjednika Donalda Trumpa 34 odsto, a frustracija birača ekonomijom, ratom u Iranu i korupcijom, čini se, pokreće demokratsku energiju širom zemlje.

Da bi demokrate imale većinu u Senatu, potrebno je da zadrže svoja stara mjesta i osvoje četiri nova koja su sada u rukama republikanaca, koji imaju podršku Trumpove administracije, ali i tehnološkog maga Elona Muska.

Na osnovu izvještaja o prikupljanju sredstava za kandidate, anketa i stranačkog okruženja, kao i razgovora sa stratezima, CNN je napravio rang-listu 11 država u kojima bi moglo da dođe do promjena.

Sjeverna Karolina našla se na prvom mjestu, jer se smatra da će tu sigurno doći do promjene, odnosno da će demokrate pobijediti u toj saveznoj državi, prvi put poslije 2008. godine.

U toj državi demokrata Roy Cooper vodi za 14 bodova ispred republikanca Michaela Whatleyja, a smatra se da bi, ukoliko pobijedi, to bila najvažnija pobjeda, budući da je Trump u Sjevernoj Karolini do sada pobjeđivao tri puta.

Na drugom mjestu je Ohajo, gdje demokrata Sherrod Brown vodi za pet bodova ispred republikanca Jona Husteda, koji je u Senatu 2004. godine zamijenio J. D. Vancea.

Ohajo je za vrijeme Trumpa imao desničarski trend, a on je u oktobru tri puta putovao u tu državu kako bi pomogao Hustedu da prvi pređe ciljnu liniju.

Navodi se i da je trka za guvernera Ohaja privukla pojačanu pažnju u završnici, nakon što je kandidat Republikanske stranke za guvernera Vivek Ramaswamy objavio kontroverznu reklamu u kojoj se pojavljuje majka njegove protivnice iz Demokratske stranke Amy Acton. Naime, Acton sa njom nije imala kontakt skoro 50 godina, odnosno od 1978. godine.

Na trećem mjestu je Teksas, koji 32 godine nije izabrao demokratu na državnom nivou, ali ni ankete u toj državi ne pokazuju jasnog lidera u trci za mjesto u Senatu.

Ipak, smatra se da bi „savršena oluja okolnosti“ mogla da se poklopi i ostvari demokratski san o pretvaranju Texasa u plavo, čak i dok bi crvena priroda države i nalet republikanskog ulaganja u kampanju mogli ponovo da dovedu do poraza demokrata.

Teksas predvodi sve države po broju birača koji su iskoristili pravo prijevremenog glasanja sa 7,7 miliona listića, a podaci o prijevremenom glasanju pokazali su visoku izlaznost u demokratskim okruzima.

Na četvrtom mjestu je Mein, u kojem je trka za Senat bila među najnestabilnijim nadmetanjima u ovom ciklusu zbog optužbi za seksualno zlostavljanje na račun Grahama Platnera i njegovog konačnog odustajanja od kandidature, a posljednje ankete ukazuju da demokratski kandidat vodi za četiri poena ispred republikanskog.

Na petom mjestu našla se Aljaska, gdje neizvjesnost donosi kandidatura Dana Sullivana, koji ima isto ime i prezime kao sadašnji senator, ali i gdje se takođe ne vidi jasno ko bi mogao da odnese pobjedu.

Ta država poznata je i po tome što je u njoj teško sprovoditi ankete i u kojoj bi prebrojavanje glasova moglo da traje duže nego u drugim državama zbog glasanja po principu rangiranja, a država dozvoljava da se glasački listići poslati poštom, žigosani prije ili na dan izbora, vrate u izbornu kancelariju u roku od 10 do 15 dana.

Na šestom mjestu je Kanzas, država u kojoj pozicija republikanca Rogera Marshalla izgleda nestabilnije nego pozicija demokrate Adama Hamiltona, koji se nada da će biti prvi demokrata iz Kansasa izabran u Senat SAD od 1932. godine.

Anketa CNN-a pokazala je da većina glasača koji će vjerovatno izaći na izbore kaže da bi više voljela da republikanci kontrolišu Senat, ali 53 odsto njih negativno gleda na Marshalla, koji je tokom predizborne kampanje najviše kritikovan jer je njegova bolnica tužila stotine pacijenata zbog neplaćenih računa, a neki su i uhapšeni.

Na sedmom mjestu je Ajova, u kojoj se nije jasno izdvojio lider u trci za mjesto u Senatu i u kojoj demokrate nisu pobijedile od 2008. godine.

Republikanka Ashley Hinson pokazala se kao jedna od politički najvještijih republikanki koje vode ovaj ciklus i koja se trudila i da se distancira od Trumpa po pitanju rata s Iranom, carina i uvoza govedine, ali se i dalje suočava sa nezadovoljstvom birača zbog rastućih cijena dizela, đubriva i druge robe koja se koristi u državi koja zavisi od poljoprivrede.

Na osmom mjestu je Mičigen, u kojem ima signala da bi demokrata Abdul El-Sayed mogao da ima prednost nad republikancem Mikeom Rogersom, koji su se tokom kampanje sukobljavali najviše oko pitanja američke pomoći Izraelu.

Deveta država je Nju Hempšir, gdje po svoj prilici demokrate imaju prednost i gdje bi republikanski kandidat mogao da odbije glasače zbog pokušaja tokom kampanje da se distancira od Trumpa.

Na 10. mjestu je Južna Karolina, koja je prvi put na listi CNN-a, prije svega zbog neizvjesne trke između imenovane republikanske senatorke Darlin Graham, sestre pokojnog senatora Lindseyja Grahama, i demokratske kandidatkinje Annie Andrews, doktorke.

Tokom kampanje Graham je imala nestabilne trenutke, posebno kada je rekla da „nacionalna bezbjednost nije njena stvar“, kada su je u debati pitali o Tajvanu.

Takođe, nije uspjela da pridobije ni ključne dijelove republikanske baze, a neki republikanci su otvoreno rekli da neće glasati za nju i da ona nije prava konzervativka.

Na 11. mjestu je Georgia, gdje je demokrata Jon Ossoff vodio snažnu kampanju i tokom cijelog takmičenja nadmašio republikanca Mikea Collinsa u anketama, kojeg je Trump podržao.

CNN navodi i da je tokom analize pratio i niz država koje se nikada nisu u potpunosti materijalizovale kao „stvarne šahovske figure na bojnom polju“, poput Nebraske, Misisipija i Minnesote, ali da bi preokreti u njima bili veliko iznenađenje na izborima.

Kako to sve utiče na Trumpa?

Za Donalda Trumpa, današnji izbori odrediće kurs za posljednje dvije godine njegovog predsjedničkog mandata.

Ako njegova stranka izgubi kontrolu nad Kongresom na međuizborima, ostatak njegovog mandata vjerovatno će biti potrošen na istrage koje demokrate vode o njegovoj administraciji i poslovnim odnosima, a moguće čak i na još jedan postupak opoziva. Politička pažnja će takođe početi da se pomjera ka republikancima i demokratama koji se bore da ga zamijene tokom predsjedničke kampanje 2028. godine, navodi AP.

Osim toga, ako birači danas ukore republikance, Trumpu će ostati dramatično smanjen politički kapital kod kuće i u inostranstvu, jer je gotovo garantovao da će se rezultati posmatrati kao referendum o njemu samom. On je više puta pozivao birače da se „pretvaraju da je on na glasačkom listiću“.

Stavljanje sebe u prvi plan u mislima birača bio je veliki rizik za predsjednika i njegov politički tim, koji su vjerovali da će personalizacija međuizbora aktivirati pristalice pokreta „Make America Great Again“ (MAGA), koji bi inače manje vjerovatno izašli da Trump nije zvanični kandidat. Demokrate su s nestrpljenjem čekale da vide kako se nepopularni predsjednik tako potpuno uključuje u kampanju, vjerujući da je to poslužilo kao efikasan podsjetnik na to koga treba kriviti za stanje u ekonomiji, što su birači naveli kao svoju najveću brigu.