Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, predsjednik Brazila Inacio Lula da Silva, predsjednik Kenije William Ruto i premijer Kanade Mark Carney objavili su zajednički članak pod nazivom “Multilateralizam nije idealizam, već neophodnost”.
U tekstu navode da se okupljaju oko nove inicijative pod nazivom „Partneri za multilateralizam”, kojom se zemlje pozivaju da obnove povjerenje u zajedničko djelovanje i kroz reformu međunarodnih institucija odgovore na izazove savremenog svijeta.
Tekst, objavljen na sajtu Evropskog savjeta, prenosimo u cjelosti:
“Dok se svjetski lideri ove sedmice okupljaju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku, suočavamo se s paradoksom. Globalna zajednica nikada nije bila međusobno povezanija, a istovremeno nikada nije bila podijeljenija i polarizovanija. Naše ekonomije duboko su isprepletene. Tehnologija povezuje milijarde ljudi preko granica, dok se kapital, roba, podaci i ideje kreću brzinama koje su bile nezamislive u vrijeme osnivanja Ujedinjenih nacija 1945. godine. Globalna trgovina prošle je godine dostigla rekordnih 35 biliona dolara, a šest milijardi ljudi – gotovo tri četvrtine čovječanstva – povezano je na internet.
Međutim, geopolitika se kreće u suprotnom smjeru. Tokom 2025. godine zabilježeno je 65 oružanih sukoba u kojima su učestvovale države, što je najveći broj od 1946. godine, dok su globalna vojna izdvajanja porasla na rekordnih 2,9 biliona dolara. Međunarodno pravo je pod pritiskom. U politički diskurs vraćaju se jezik interesnih sfera i politika moći. Ekonomske veze se sve više koriste kao instrumenti pritiska i prinude, dok nejednakost raste, kako unutar država, tako i među njima.
Neki bi zbog toga mogli zaključiti da je multilateralni sistem doživio neuspjeh. Dijelom je takva kritika razumljiva. Multilateralni sistem koji ne odražava stvarnost današnjeg svijeta neće izdržati test vremena. Ali potreba za multilateralnom saradnjom i dalje je veoma prisutna. Poslijeratni svijet odavno je nestao, ali osnovna logika koja je opravdavala multilateralnu saradnju danas je očiglednija nego ikada.
Klimatska vanredna situacija nadilazi čak i najalarmantnija predviđanja. Umjetna inteligencija napreduje brže nego što razvijamo sposobnost da je kontrolišemo. Pandemije se mogu proširiti kontinentima za nekoliko sedmica, dok finansijski šokovi mogu poremetiti tržišta za nekoliko sati. Oružani sukobi mogu destabilizovati čitave regione i primorati milione ljudi da napuste svoje domove. Globalne pomorske kritične tačke, poput Hormuškog moreuza, koje su zbog sukoba izložene ograničenjima, mogu paralizovati lance snabdijevanja širom svijeta.
Nijedna zemlja, koliko god bila moćna, ne može sama upravljati ovim izazovima. Saradnja nije čin idealizma; ona je praktična nužnost. Pitanje nije da li multilateralizam može opstati, već kako mora evoluirati kako bi odgovorio na stvarnost našeg vremena.
U tom kontekstu, okupljamo se oko nove inicijative pod nazivom „Partneri za multilateralizam“ (P4M ). P4M nije zamišljen kao stvaranje još jednog ekskluzivnog bloka ili nove međunarodne birokratije. Njegova svrha je upravo suprotna: uspostaviti fleksibilan i otvoren okvir za zemlje iz različitih regiona i različitih političkih tradicija koje su spremne da prevaziđu podjele, grade koalicije za reforme i zajedničke principe pretvore u konkretno djelovanje.
P4M će podržati reformu Ujedinjenih nacija i drugih multilateralnih institucija kako bi one bile reprezentativnije, legitimnije, efikasnije i kako bi uživale veće povjerenje. Cilj je jačanje saradnje između regionalnih organizacija, doprinos miru i sigurnosti, unapređenje globalnog ekonomskog upravljanja i razvoj zajedničkih pristupa novim izazovima – od umjetne inteligencije i klimatskih promjena do zdravstvene sigurnosti i digitalne transformacije.
P4M nastoji obnoviti i ojačati multilateralni sistem, a ne zamijeniti ga; graditi mostove i povezivati zemlje koje se možda ne slažu o brojnim pitanjima, ali dijele opredijeljenost prema osnovnim principima sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija. To su principi o kojima nema pregovora: suverena jednakost, teritorijalni integritet, mirno rješavanje sporova, zabrana prijetnje ili upotrebe sile, međunarodno humanitarno pravo, održivi razvoj, ljudska prava i temeljne slobode.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres nedavno je rekao da „velike sile otkrivaju granice svoje moći“. Mi vjerujemo da međunarodna zajednica mora ponovo otkriti izuzetan potencijal zajedničkog djelovanja.
Konkurencija ne mora prerasti u sukob ako uspostavimo kanale dijaloga i saradnje. Suverenitet se jača, a ne umanjuje, kada zemlje zajednički rade na rješavanju izazova koji ih se tiču. Nacionalni interesi često se najbolje ostvaruju upravo kroz zajedničko djelovanje na takvim izazovima.
Pravi izbor nije između očuvanja međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata i njegovog napuštanja. Izbor je između obnove multilateralne saradnje u svijetu koji se mijenja i dopuštanja da fragmentacija, polarizacija i politika moći odrede narednu eru.
Dok se suočavamo sa svjetskim poretkom koji se brzo mijenja, pozivamo lidere širom svijeta da nam se pridruže u inicijativi P4M: da izaberemo saradnju umjesto podjela, pravo umjesto moći i zajedničku odgovornost umjesto podijeljenosti.”
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa, zajedno sa predsjednikom Kenije Williamom Rutom, predsjednikom Brazila Inaciom Lula da Silva, premijerom Australije Anthonyijem Albanesem, premijerkom Barbadosa Miom Mottley, premijerom Kanade Markom Carneyijem i premijerom Indije Narendrom Modijem, sazvaće Samit partnera za multilateralizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet (samit P4M) 21. septembra 2026. godine, na marginama nedjelje na visokom nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.