ADVERTISEMENT

Politički analitičar Artjom Srebrenjikov, predavač na Moskovskoj školi ekonomije, rekao je za Euronews Srbija da nije bilo većih iznenađenja, te da Jedinstvena Rusija ide ka najmanje 300 mjesta i ustavnoj većini. Glavna neizvjesnost, kaže on, bila je da li će Pravedna Rusija preći prag od 5 odsto.

Većina u Kremlju i šta se ipak pomjera

Srebrenjikov kaže da apsolutna većina najčešće znači nastavak starog poretka.

"Najpopularnija ideja je da će se sve nastaviti kao da se ništa nije desilo. Apsolutna dominacija Jedinstvene Rusije, kao u poslednja dva ili tri ciklusa. Međutim, postoje znaci da se politički pejzaž polako mijenja zbog uspona stranke Novi ljudi i relativnog pada komunista", rekao je Srebrenjikov.

Adut opozicionih stranaka, ocjenjuje, nisu bili rat ni sankcije, nego kontrola interneta i sloboda govora.

"To je nešto što opozicija ranije nije uzimala u obzir u toj mjeri. Postoji nada da bi ta tačka postala pitanje o kome će se raspravljati u parlamentu. Međutim, te nade su mršave", kaže Srebrenjikov.

Stranke u Dumi, kaže, opozicione su više po imenu, ali služe kao barometar.

"Funkcionišu kao barometar nezadovoljstva u populaciji. Uspjeh Novih ljudi ukazuje da su birači najviše nezadovoljni cenzurom i stanjem u ekonomiji. Nijedna stranka ne kritikuje rat, čak ni sa patriotskog stanovišta. Sve su se koncentrisale na ekonomske i svakodnevne probleme", kaže on.

Zato Duma nominalno izgleda malo liberalnije, ali Srebrenjikov podsjeća na druga tumačenja.

"Novi ljudi imaju reputaciju slobodarske stranke. Drugi podsjećaju da su praktično podmlađeni tim, omladinska partija Jedinstvene Rusije napravljena da targetira mlađe birače. Opšti konsenzus je da se ništa značajno neće promijeniti", kaže Srebrenjikov.

Prvi izbori od 2022. i osjećaj apatije

Iako su ovo prvi izbori od početka rata i prvo glasanje na anektiranim teritorijama, ta činjenica, kaže, skoro nije igrala ulogu u javnosti.

"Izbori su smatrani uobičajenim, a ne kao nešto nezabilježeno. Opšti osjećaj je apatija. Ništa se neće promijeniti, sve se nastavlja po starom. To se vidjelo na društvenim mrežama i u debatama. Ovi izbori su bili praktično samo formalnost", kaže on.

Prosječan birač, tvrdi, rat uzima kao dato.

"Glavna briga nije međunarodna strana tekućeg rata, već kakav efekat ima na rusku ekonomiju. Birač smatra da se rat i sankcije ne mogu promijeniti. Ono o čemu se može raspravljati jesu ekonomske posljedice. Fokus je da efekti sankcija budu što prihvatljiviji. Veza između rata i ekonomije se ne razumije dovoljno", objašnjava Srebrenjikov.

Zato rezultati, kaže, ne pokazuju rast antiratnog raspoloženja, ali pokazuju nezadovoljstvo posljedicama rata: restrikcijama na internetu, novim porezima i strahom od nepopularnih mjera, uključujući priče o mobilizaciji koja se još nije dogodila.

Anektirane oblasti: iskustvo sa Krima i bez većih incidenata

Tehnički i bezbjednosni dio glasanja na novim teritorijama Srebrenjikov vezuje za ranije iskustvo.

"Iskustvo poslije aneksije Krima bilo je izuzetno korisno, kao i referendumi iz jeseni 2022. Iskustvo je veliko kada je riječ o izborima u nestabilnoj i vojno-opasnoj situaciji. Čini se da je populacija tih oblasti prihvatila status kvo. Nije mi poznato da je bilo većih incidenata u te četiri nove regije. Taj osjećaj apatije i pomirenosti proširio se i na te teritorije", kaže on.