Stotine ljudi je izgubilo život, a više od 1.500 se i dalje vodi kao nestalo nakon razornih, iznenadnih poplava koje su pogodile pogranični region između Nepala i Tibeta.
ADVERTISEMENT
Naučnici procjenjuju da je katastrofu izazvalo urušavanje glečera na planini Langtang-Lirung, što je zabilježeno i kao seizmički potres jačine 5,2 stepena. Iako će možda biti potrebni mjeseci istrage da bi se u potpunosti razjasnio slijed događaja, stručnjaci već upozoravaju da ovo "nije izolovan incident".
"Klimatske promjene zagrijavaju planine, uzrokujući otapanje permafrosta i glečera." Prema njegovim riječima, to povećava "vjerovatnoću da ovakvi događaji - možda čak i većih razmjera, postanu sve češći", izjavio je dr Jonathan Karivik, stručnjak za glečerske poplave sa Univerziteta u Lidsu za Daily Mail.
Ukupno, istraživači procjenjuju da oko 15 miliona ljudi širom svijeta živi u područjima kojima prijeti ova vrsta opasnosti. Najugroženijim se smatraju azijska područja na velikim nadmorskim visinama - Himalaji, Karakorum, Hindu Kuš i susjedni planinski vijenci. Međutim, u opasnosti je i stanovništvo u SAD i Kanadi.
"Sjeverna Amerika bi mogla da doživi nešto slično ovome što danas vidimo u Nepalu", upozorio je dr Karivik.
Šta je izazvalo katastrofu?
Iako naučnici još uvijek pokušavaju da otkriju sve detalje tragedije, dosadašnji dokazi sugerišu da su smrtonosne poplave u Nepalu najvjerovatnije posljedica urušavanja glečera.
Dr Karivik objašnjava: "Čini se da je ovaj konkretni incident u Nepalu rezultat masivnog odrona stijena, koji je sa sobom povukao i veliki dio glečera".
Prema istraživačkoj grupi Antarctic Glaciers, koja okuplja oko 50 vrhunskih stručnjaka, prve analize pokazuju da su neposredno prije poplave zabilježeni klizište i pucanje glečera. Ogromne količine leda i stijena počele su da se kotrljaju niz planinu, miješajući se sa sedimentima preostalim od prethodnih poplava, što je dovelo do privremenog blokiranja rijeke Lhende Kola. Tako je formirano veliko privremeno jezero koje se ubrzo prelilo i puklo, oslobađajući razornu količinu vode nizvodno.
Slični smrtonosni incidenti događali su se i ranije, a prema naučnicima, vjerovatno će postati sve učestaliji usljed klimatskih promjena. Na primjer, 2021. godine ogroman odron stijena i leda izazvao je smrtonosni tok blata i krhotina, usmrtivši više od 200 ljudi i uništivši dvije hidroelektrane. U Kanadi je 2020. godine klizište povuklo oko 18 miliona kubnih metara stijena u glečersko jezero, izazvavši talase visoke i do 100 metara, koji su razorili pojas dug oko 10 kilometara.
Opasnost od glečerskih jezera
Naučnici takođe upozoravaju na rastuću opasnost u planinskim predjelima od fenomena poznatog kao proboj glečerskog jezera (GLOF - Glacial Lake Outburst Flood). Ovaj fenomen nastaje kada se voda od otopljenog glečera skuplja u velikom jezeru u njegovom podnožju, a zadržava je samo tanka i nestabilna prirodna brana. Ako se glečer uruši ili nivo vode previše poraste, brana može popustiti, oslobađajući stravičnu količinu vode nevjerovatnom brzinom.
Iako naučnici trenutno ne vjeruju da su poplave u Nepalu i Tibetu izazvane GLOF-om (jer satelitski snimci ne pokazuju postojanje velikog jezera prije klizišta), glečeri širom svijeta dovode sve veći broj ljudi u opasnost od ovakvih poplava, koje bi mogle biti jednako ili još razornije.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, istraživači su koristili moderne modele kako bi mapirali najugroženija područja. Otkrili su da više od polovine od 15 miliona ljudi ugroženih GLOF-om živi u samo četiri države: Indiji, Pakistanu, Peruu i Kini.
Najvećem riziku izloženo je stanovništvo regiona High Mountain Asia (HMA), koji obuhvata Himalaje, Karakorum i Hindu Kuš. Ovdje više od milion ljudi živi na udaljenosti manjoj od 10 kilometara od glečerskog jezera. U ovom regionu živi čak 62 odsto ukupne svjetske populacije ugrožene GLOF-om (oko tri miliona u Indiji i dva miliona u Pakistanu).
Dr Met Vestbi, vanredni profesor fizičke geografije na Univerzitetu u Plimutu i koautor studije, izjavio je za Daily Mail: "High Mountain Asia je jedan od regiona na svijetu koji se najbrže zagrijava. Dom je glečerima koji se ubrzano tope, glečerskim jezerima koja se šire i nekim od najstrmijih planina na planeti. Kako se klima zagrijava, povlačenje glečera i otapanje permafrosta mogu destabilizovati planinske padine, povećavajući rizik od odrona, klizišta i lavina".
On dodaje da ovakvi događaji mogu pokrenuti "lančane katastrofe", baš kao što se dogodilo u Nepalu.
Andi kriju potcijenjenu prijetnju
Istraživači ističu i Ande kao područje visokog rizika koje je u ranijim studijama bilo značajno potcijenjeno. Broj glečerskih jezera u ovom regionu porastao je za 93 odsto od 1990. godine (u poređenju sa porastom od 37 odsto u Aziji). Peru se rangira kao treća najugroženija zemlja na svijetu, a dva od tri najopasnija riječna sliva nalaze se upravo na Andima.
Profesorka Rejčel Kar, glaciolog na Univerzitetu Njukasl, upozorila je da rizik ne prijeti samo stanovnicima udaljenih ruralnih područja. "Važno je napomenuti da nisu ugrožene samo seoske populacije: veliki gradovi crpe vodu iz andskih glečera", istakla je.
Opasnost, međutim, ne zaobilazi ni Sjevernu Ameriku (posebno pacifički sjeverozapad i Kanadu), kao ni Alpe.
Iako naučnici i dalje debatuju o tome da li GLOF događaji postaju češći, jedno je sigurno: njihove posljedice su sve opasnije. Glavni razlog je porast broja stanovnika u područjima nizvodno od glečerskih jezera.
Ono što ovu prijetnju čini posebno teškom za upravljanje jeste činjenica da stručnjaci ne mogu precizno predvidjeti kada i gdje će se dogoditi sljedeća katastrofa.
"Postoji element slučajnosti, posebno kada su uzrok događaji poput klizišta. Zato je sasvim moguće da se u budućnosti ponovi događaj sličnih razmjera kao ovaj u Nepalu. Samo je mnogo teže predvidjeti gdje i kada", zaključila je profesorka Kar.