ADVERTISEMENT

Kada je riječ o zemljama Balkana, one svoj kredit počinju mnogo ranije pa je Bosna i Hercegovina u ekološkom dugu od 26. aprila, Srbija od 16. maja, Hrvatska od 25. aprila, dok je Crna Gora prešla ovu granicu već 20. aprila.

To znači da naš način proizvodnje i potrošnje zahtijeva više resursa nego što priroda može da obnovi, čak i u regionu koji se često smatra umjerenijim po pitanju potrošnje.

Prema proračunima organizacije Global Footprint Network, koja je razvila metodologiju ekološkog otiska, čovječanstvo trenutno koristi prirodne resurse 73 odsto brže nego što Zemljini ekosistemi mogu da ih obnove, što odgovara potrošnji od 1,73 planete Zemlje.

To, kako se navodi u saopštenju, dugoročno ugrožava stabilnost ekosistema, proizvodnju hrane i kvalitet života širom svijeta.

Saradnica za komunikacije u WWF-Adriji Aleksandra Ugraković izjavila je da iako Dan ekološkog duga ove godine pada šest dana kasnije nego prošle, to nije posljedica smanjenja pritiska na prirodu, već prvenstveno ažuriranja podataka i metodologije izračunavanja.

"Stvarni trendovi pokazuju da se jaz između ljudske potrošnje i biokapaciteta planete i dalje povećava. To je isto kao da cijele godine trošite 1,73 plate, a raspolažete samo jednom. U nekom trenutku će nas razlika skupo koštati", istakla je ona.

Posljedice prekomjerne potrošnje prirodnih resursa vidljive su u gubitku šuma, degradaciji tla, nestanku bioraznovrsnosti kao i koncentraciji ugljendioksida u atmosferi, što dodatno pojačava klimatsku krizu i ugrožava sigurnost hrane i resursa.

Rješenja postoje, od smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i održive proizvodnje hrane do djelotvornijeg korišćenja energije i prirodnih resursa, navode iz WWF Adria i dodaju da su ipak, za pomjeranje Dana ekološkog duga na kasniji datum potrebne hitne i sistemske promjene u načinu na koji proizvodimo, trošimo i upravljamo prirodnim bogatstvima.