ADVERTISEMENT

Među njima je Rafael Grossi, 65-godišnji karijerni diplomata iz Argentine, koji je već šest godina generalni direktor agencije UN-a za nuklearni nadzor i kojeg mnoge diplomate vide kao favorita, navodi agencija Reuters.

Grossi je predvodio pregovore čiji je cilj bio spašavanje dijelova nuklearnog sporazuma iz 2015. godine između Teherana i velikih sila, nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da 2018. godine povuče svoju zemlju iz tog sporazuma.

Grossi, koji govori više jezika i otac je osmoro djece, podigao je ugled i sebi i IAEA-i svojom "šatl diplomatijom" tokom međunarodnih kriza.

Njegov najznačajniji uspjeh bilo je raspoređivanje malog tima IAEA-e u nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini, koja je pod ruskom okupacijom, navodi agencija.

Mnoge diplomate ga vide kao glavnog favorita nakon godina provedenih u nastojanju da održi dobre odnose s pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, čija je podrška ključna za ovu visoku funkciju.

Jedna od kandidatkinja za ovu visoku funkciju je i bivša potpredsjednica Kostarike Rebeca Grynspan (70), koja sebe opisuje kao reformski orijentisanu zagovornicu multilateralizma koja se borila protiv rodnih barijera.

Grynspan, koja je na čelu Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD), izjavila je da se privremeno povukla s dužnosti do septembra kako bi izbjegla sukob interesa tokom kampanje.

Ukoliko bude izabrana, Grynspan bi postala prva žena na mjestu generalnog sekretara.

"Ne očekujem poseban tretman i želim da on bude jednak", izjavila je ona za Reuters.

Kao ekonomistkinja, Grynspan sebe opisuje kao "zrelu liderku" koja bi predvodila agilnije Ujedinjene nacije kroz saradnju s drugim akterima, uz istovremeno zastupanje njihovih osnovnih vrijednosti.

Među mogućim nasljednicima Guterresa je i 74-godišnja Michelle Bachelet, koja je dva puta bila predsjednica Čilea i bivša je visoka komesarka UN-a za ljudska prava.

Ona je također od 2010. do 2013. godine obavljala funkciju izvršne direktorice agencije UN Women.

Iako je podržavaju Brazil i Meksiko, Čile je u martu povukao podršku Bachelet nakon desničarskog pomjeranja u rukovodstvu zemlje.

Bachelet se suočila s kritikama američkih konzervativaca zbog svog stava o abortusu kojim zagovara pravo na izbor.

Jedan od kandidata za generalnog sekretara UN-a je i bivši predsjednik Senegala, 64-godišnji geolog Macky Sall.

On nastoji podržati zemlje u razvoju opterećene dugovima i pozvao je na reorganizaciju Vijeća sigurnosti UN-a, jer zemlje u razvoju traže stalna mjesta u najmoćnijem tijelu Svjetske organizacije.

Salla je nominovao Burundi, a ako bude izabran, bio bi treći generalni sekretar UN-a iz Afrike, poslije Boutrosa Boutrosa-Ghalija i Kofija Annana.

Bivša ministrica vanjskih poslova i odbrane Ekvadora María Fernanda Espinosa također je među kandidatima, a nominovale su je Antigva i Barbuda.

Espinosa, koja ima 61 godinu, također je savjetovala UN i nevladine organizacije o biodiverzitetu, klimatskim promjenama i politikama prema starosjedilačkim narodima, a obavljala je i funkciju predsjednice Generalne skupštine.

Među nominovanima je i Carolyn Alison Rodrigues-Birkett, karijerna diplomatkinja i bivša političarka, koja od 2020. godine obavlja dužnost stalne predstavnice Gvajane pri Ujedinjenim nacijama.

Ona je prethodno postala prva žena i pripadnica domorodačkog stanovništva na najvišoj funkciji koja je obavljala dužnost ministrice vanjskih poslova Gvajane.

Ukoliko bi bila izabrana, Rodrigues-Birkett bi postala prva žena i prva osoba s Kariba na čelu Ujedinjenih nacija.

Obećala je da će učiniti UN efikasnijim jačanjem prevencije sukoba i unapređenjem aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena.

Olara Otunnu, diplomata i bivši podsekretar UN-a, nominovan je od strane Ugande, a sa 75 godina najstariji je među trenutnim kandidatima za ovu funkciju.

U svom programu Otunnu je naglasio potrebu za nastavkom institucionalnih reformi i izjavio da će hitan prioritet dati naporima za okončanje velikih međunarodnih sukoba.

Također se obavezao da će raditi na osnivanju tijela koje bi nadgledalo rad UN-a u oblasti vještačke inteligencije i istakao potrebu za djelovanjem povodom klimatskih promjena koje ne bi ugrozilo ekonomski razvoj.