Evropska unija upozorila je Izrael da je spremna uvesti sankcije onima koji pomažu i podržavaju trgovinu ukrajinskim žitom koje je “Rusija ukrala na okupiranim teritorijama”, nakon što je novi brod natovaren žitaricama stigao u grad Haifu.
ADVERTISEMENT
"EU je primila k znanju izvještaje da je ruskom brodu tajne flote koji je prevozio ukradeno ukrajinsko žito dozvoljeno da se istovari u luci Haifa u Izraelu, uprkos prethodnim kontaktima Ukrajine s izraelskim vlastima o toj temi", rekao je portparol Evropske komisije za Euronews.
„Osuđujemo sve akcije koje pomažu u finansiranju ilegalnih ratnih napora Rusije i zaobilaženju sankcija EU i ostajemo spremni da ciljamo takve akcije tako što ćemo po potrebi navesti pojedince i subjekte u trećim zemljama. Obratili smo se izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova u vezi s tim pitanjem“, dodao je portparol.
Dolazak broda pod panamskom zastavom u Haifu pojačao je tenzije između Ukrajine i Izraela. Brod, nazvan Panormitis, koji navodno prevozi preko 6.200 tona pšenice i 19.000 tona ječma, još nije istovaren. Međutim, pošiljka ukrajinskog žita, za kojeg iz Ukrajine tvrde da je ukraden, je ranije ovog mjeseca dobila dozvolu za isplovljavanje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Izrael da odbije ruski brod i rekao da će njegova vlada početi pripremati "relevantne sankcije", u koordinaciji s Evropljanima, protiv onih "koji pokušavaju profitirati od ove kriminalne sheme".
Kijev je prethodno zatražio od Brisela da upotrijebi "sve moguće instrumente kako bi osujetio globalnu prodaju Moskve opljačkanog žita", uključujući korištenje Frontexa, agencije bloka za kontrolu granica.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar rekao je da će Panormitis biti "ispitan" i da će nacionalne vlasti "djelovati u skladu sa zakonom".
Sankcije na nivou EU zahtijevaju jednoglasnost 27 država članica, a nekoliko ruskih pojedinaca već je stavljeno na crnu listu zbog zapljene ukrajinskog žita. Unija se 2024. godine složila da uvede carine na žitarice iz Rusije i Bjelorusije kako bi suzbila trgovinu ukradenom robom.
Međutim, jednoglasnost je bilo teško postići u slučajevima koji uključuju Izrael, gdje među državama članicama i dalje postoje oštre podjele.
Vijest dolazi u napetom trenutku u odnosima EU i Izraela zbog rata na Bliskom istoku. Izraelska ofanziva u Libanu, koja je trenutno pauzirana zbog krhkog primirja, oživjela je debatu o suspenziji Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela.
Španija, Irska i Slovenija su među onima koji pozivaju na kaznene mjere kao odgovor na smrtonosne napade na libanonske gradove. Međutim, Njemačka i Italija ostaju neodlučne, a njihova podrška bi bila ključna za kvalifikovanu većinu potrebnu za djelimičnu suspenziju pakta.
Nedavni potez Izraela da uvede zakon kojim se primjenjuje smrtna kazna usmjerena na Palestince takođe je pokrenuo pitanja o tome da li se zemlja pridržava Člana 2 sporazuma, koji postavlja obavezujuće obaveze poštivanja ljudskih prava.
Prošle godine, interna revizija Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) utvrdila je da je Izrael prekršio Član 2 sistematskim kršenjem međunarodnog prava u Gazi.