ADVERTISEMENT

Zahvaljujući zakonu iz 1963, Švicarska je već ispred susjeda poput Njemačke.

Svaki od njegovih devet miliona stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, ima zagarantirano mjesto u bunkeru koji ih štiti od bombi i nuklearnog zračenja.

“U nadolazećim godinama (Švicarska) Konfederacija želi ukloniti neke izuzetke od trenutnih pravila i obnoviti neka od starijih skloništa”, rekao je za Reuters Louis-Henri Delarageaz, komandant Civilne zaštite za kanton Vaud.

Vlada je pokrenula konsultacije u oktobru kako bi osigurala švicarsku “otpornost u slučaju oružanog sukoba” i planira 220 miliona švicarskih franaka (250 miliona dolara) za nadogradnju starih struktura.

“To ne znači da se pripremamo za sukob. To nije poruka. Ali imamo mrežu skloništa i moramo ih održavati i osigurati da budu funkcionalna.”

U selu Bercher u kantonu Vaud službenici Civilne zaštite pregledali su bunker ispod stambenog bloka u okviru obavezne desetogodišnje kontrole.

Jedan je pokušao gurnuti vrata bunkera da ih zatvori, ali se nisu micala. Otvor za zrak između posuda sa biljkama i kamenog ukrasa smatran je odgovarajućim, ali tunel za bijeg pun paučine vodio je do dubokog šahta bez ljestava.

“Ovo sklonište nije upotrebljivo u trenutnom stanju”, zaključio je šef tima Gregory Fuhrer. Stanari će dobiti godinu da poprave greške ili će u suprotnom svaki morati platiti 800 franaka (900 dolara) za mjesto u javnom skloništu, dodao je.

Otkad je postala neutralna 1815. godine, Švicarska je ostajala po strani tokom ratova. Okupirala ju je Francuska u 18. stoljeću, a pretrpjela je nekoliko bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.

Delarageaz je rekao da je njegov ured primio porast poziva od zabrinutih stanovnika o skloništima nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022.

“Ljudi su željeli znati gdje su skloništa, gdje su njihova mjesta i jesu li spremna?”, rekao je, dodajući da su zahtjevi francuskih građana za mjesto morali biti odbijeni, prenosi Aljazeera.