ADVERTISEMENT

Govoreći za list, Fidan je naglasio da je Washington signalizirao spremnost na fleksibilnost u vezi s ključnim zahtjevom da Iran potpuno obustavi obogaćivanje uranija.

Fidan je također rekao da vjeruje kako Teheran „iskreno želi postići stvarni sporazum“ te da bi prihvatio ograničenja nivoa obogaćivanja i strogi režim inspekcija, kao što je to učinio u sporazumu iz 2015. godine sa SAD-om i drugim svjetskim silama.

"Pozitivno je to što Amerikanci izgledaju spremni tolerisati iransko obogaćivanje unutar jasno postavljenih granica", rekao je Fidan i dodao: "Iranci sada prepoznaju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Besmisleno je pokušavati ih prisiliti".

Fidan je ocijenio da, ukoliko SAD „budu insistirao na rješavanju svih pitanja istovremeno“ — aludirajući na iranski arsenal balističkih projektila i podršku regionalnim militantnim grupama — nuklearni dosje „neće napredovati“.

"Rezultat bi mogao biti novi rat u regionu", naglasio je.

Američko-iranske tenzije

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se Iran i SAD pripremaju za narednu rundu pregovora, koji su u petak nastavljeni u Omanu nakon gotovo osmomjesečne pauze, što su obje strane opisale kao pozitivan prvi korak.

Pregovori su prvobitno bili planirani u Istanbulu u Turskoj, uz prisustvo regionalnih sila u ulozi posmatrača. Međutim, Teheran je insistirao da se održe u Omanu, naglašavajući da razgovori trebaju biti isključivo fokusirani na nuklearni program.

Nakon što je u srijedu u Bijeloj kući ugostio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da insistira da se „pregovori s Iranom nastave kako bi se vidjelo može li se postići sporazum“.

"Ako ne može, vidjet ćemo kakav će biti ishod", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

"Prošli put je Iran odlučio da im je bolje da ne postignu dogovor, pa su pogođeni operacijom ‘Midnight Hammer’ — to im nije dobro prošlo".

Fidan je rekao da Ankara i druge regionalne vlade „pokušavaju razviti kreativne ideje“ za rješavanje pitanja iranskog balističkog programa i podrške militantnim grupama, dodajući da mogu igrati „konstruktivnu i efikasnu ulogu“.

"Amerikanci su duboko zabrinuti zbog iranskih nuklearnih kapaciteta", rekao je, dodajući da projektili i saveznici (proxy snage) utiču na regionalnu sigurnost jer su usko povezani sa susjednim zemljama.

Fidan je kazao da je zabrinut da bi Netanyahu tokom posjete Bijeloj kući mogao pokušati utjecati na Trumpa.

"Za Izrael je održavanje vojne nadmoći u regionu centralni prioritet", rekao je.

"Prisustvo iranskih projektila otežava taj cilj".

Izbjeći ponavljanje ranijih grešaka

Fidan je pozvao administraciju predsjednika Trumpa i Iran da izbjegnu ponavljanje grešaka iz prošlosti, posebno isključivanje regionalnih država iz pregovora koji su doveli do nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

"Bit će važno da Iran svaki sporazum sa SAD-om upari s koracima koji jačaju povjerenje s regionalnim partnerima… ta ravnoteža je ključna", rekao je.

"Postoji značajan jaz u povjerenju s regionalnim zemljama i rješavanje te dimenzije je od suštinskog značaja", dodao je Fidan.

On je kazao da je, nakon razornog rata koji je Izrael vodio prošle godine te masovnih antivladinih protesta prošlog mjeseca — najnasilnijih i najsmrtonosnijih od Islamske revolucije 1979. godine — Teheran svjestan opasnosti s kojom se suočava.

Trump je, kako je naveo, poslao ono što je opisao kao „armadu“ američkih ratnih brodova u region, dok razmatra vojne opcije protiv Teherana nakon protesta.

"Oni (iranski lideri) razumiju da su nemiri u javnosti uglavnom potaknuti ekonomskim poteškoćama", rekao je.

"Zato znaju da pitanje sankcija mora biti riješeno", dodao je.

Također je upozorio da bi američki napadi vjerovatno ne bi doveli do kolapsa režima.

"Ne mislim da će doći do promjene režima", rekao je Fidan.

"Naravno, državni organi i neki drugi ciljevi bili bi teško pogođeni i uništeni. Ali režim kao politički entitet nastavio bi funkcionisati".