ADVERTISEMENT

Čak i nakon napada SAD-a i Izraela, ove zalihe su uglavnom preživjele, a dio njih mogao je biti premješten na tajne lokacije. Svi ovi podaci dovode u pitanje tvrdnje da je nedavna izraelska agresija potpuno uništila iranske kapacitete za razvoj nuklearnog oružja, dok trenutni američki vojni pritisak u regiji zapravo daje naslutiti suprotno.

Nedavni izvještaj Bulletin of the Atomic Scientists tvrdi da Iran već ima dovoljno obogaćenog uranijuma (oko 60%) za proizvodnju rudimentarnih nuklearnih bombi, i to bez potrebe za daljnjim obogaćivanjem. Ta oružja ne bi zahtijevala sofisticirane rakete ili balističke sisteme za dostavu – običan kamion, brod ili helikopter mogli bi biti dovoljni. Zamišljeni scenarij uključuje i detonaciju u osjetljivim područjima poput Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za globalnu opskrbu naftom i plinom.

Iran i strah za vlastiti opstanak

Ako je vjerovati iranskim liderima, strah od gubitka vlasti mogao bi biti najjači motivator za razvijanje nuklearnog oružja. Iran je zemlja koja je suočena s brojim prijetnjama, od vanjskih vojnih prijetnji do domaćih političkih turbulencija. - Ako misle da im prijeti ista sudbina kao nekom od nedavnih arapskih lidera poput Sadama Huseina ili Muamera Gadafija, možda su spremni učiniti sve da osiguraju svoju sigurnost – navodi se u međunarodnim analizima.

Tokom Hladnog rata, koncept "mutualno osigurane destrukcije" (MAD) držao je veliku moć u sprječavanju globalnih sukoba. No, povijest nas podsjeća da je svijet nekoliko puta bio na rubu nuklearnog rata, primjerice tokom Kubanske raketne krize 1962. godine. Tada je jedino suzdržanost spriječila katastrofu.

Nova prijetnja: Nuklearna utrka na Bliskom istoku

S napetostima u regiji, prijetnja nuklearnim oružjem postaje sve stvarnija. Uz Izrael, koji već posjeduje nuklearni arsenal, i Saudijsku Arabiju koja je bliska nuklearnom programu Pakistana, jasno je da bi nuklearna utrka mogla zahvatiti čitav Bliski istok.

Šta može učiniti Amerika?

Sjedinjene Američke Države sada imaju nekoliko opcija na stolu, no sve nose veliki rizik od eskalacije. Mogu odlučiti ignorirati iranske nuklearne ambicije, izvesti ograničeni napad, pokušati promijeniti režim u Teheranu, uvesti pomorsku blokadu ili čak izdati nuklearni ultimatum. Svaka od ovih opcija može dovesti do globalne krize, koja bi Iranu mogla pružiti izgovor za žurnu akciju.

Diplomatija kao ključ rješenja

Najbolja opcija za sprječavanje daljnje nuklearne proliferacije na Bliskom istoku je ponovno pokretanje diplomatskih pregovora i jačanje međunarodnih ugovora o kontroli naoružanja. I druge svjetske sile – poput Kine, Rusije, Indije, pa čak i Saudijske Arabije – nesklone su nuklearnoj proliferaciji u regiji.