ADVERTISEMENT

Demonstranti su vjerovali da u hotelu borave federalni agenti.

Prema livestream snimcima i dodatnim video zapisima, grupa je počela razbijati nekoliko prozora, prskati zidove sprejom i ostavljati poruke na najmanje dva vozila sa registarskim tablicama iz drugih država.

Grupa je na kraju počela oštećivati znak hotela i neprestano pokušavala ući unutra, što su snimili videozapisi sa lica mjesta.

Na kraju su demonstrante potisnuli agenti Granične patrole, a u pomoć su stigle i policijske snage Mineapolisa, te državni policajci. Za rastjerivanje grupe korišteni su suzavac i najmanje jedno eksplozivno sredstvo. Snage zakona formirale su blokade ulica, kako bi spriječile povratak demonstranata prema hotelu.

Smrt Alexa Prettija zapalila SAD

Protesti su se nastavili u Minneapolisu i drugim američkim gradovima u nedjelju zbog smrtonosne pucnjave u kojoj su imigracijski agenti u subotu u Minneapolisu ubili 37-godišnjeg medicinskog tehničara na intenzivnoj njezi, Alexa Prettija.

Guverner Minnesote Tim Walz izjavio je da se Amerika nalazi na „prelomnoj tački“ i ponovio pozive predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu da povuče savezne imigracijske agente iz grada.

Trump je, u međuvremenu, pozvao guvernera da „preda sve kriminalne ilegalne imigrante“ koji se nalaze u državnim zatvorima radi deportacije.

U isto vrijeme, načelnik policije Minneapolisa Brian O’Hara rekao je za BBC da je državnim policijskim službenicima bio onemogućen pristup mjestu pucnjave od strane saveznih agenata, uprkos tome što je osiguran sudski nalog za pretres.

Dodao je da svi nivoi policije u Minnesoti već „nekoliko godina“ sarađuju sa saveznim organima za provođenje zakona, te da aktuelna situacija u Minnesoti otežava agencijama nastavak takvih istraga.

Trump je u intervjuu za Wall Street Journal, objavljenom u nedjelju, nagovijestio da bi na kraju mogao biti spreman povući agente ICE-a iz područja Minneapolisa, ali nije naveo vremenski okvir.

„U nekom trenutku ćemo otići. Mi smo uradili, oni su uradili, fenomenalan posao“, rekao je predsjednik.

U intervjuu je dodao da njegova administracija „preispituje sve“ u vezi sa Prettijevom smrću i da će „donijeti konačnu odluku“.

Zakonodavci su i dalje podijeljeni oko pucnjave u kojoj je ubijen Pretti, kao i oko njegovog prava iz Drugog amandmana na nošenje oružja.

Sekretarka za domovinsku sigurnost Kristi Noem izjavila je da je Pretti upucan jer je „mahnuo“ oružjem. Lokalni zvaničnici navode da je oružje bilo legalno registrovano, da on nije mahao njime i da je upucan nakon što mu je oružje oduzeto.

Administracija Donalda Trumpa opisala je Prettija kao „domaćeg teroristu“.

Prettijeva porodica je u odgovoru na tu izjavu poručila da su „odvratne laži koje administracija iznosi o našem sinu odvratne i sramotne“.

Porodica je navela da on nije imao nikakav kontakt s policijom osim nekoliko saobraćajnih kazni. Prema navodima AP-a, sudski zapisi pokazuju da nije imao krivični dosije.

„Molimo vas da iznesete istinu o našem sinu. Bio je dobar čovjek“, navela je porodica u saopštenju.

U nedjelju su stotine demonstranata u Minneapolisu, uprkos ledenim uslovima, protestovale zbog pucnjave, dok su naoružani i maskirani agenti protiv njih koristili suzavac i šok-granate.

Protesti su se proširili i na druge američke gradove, a ljudi su viđeni kako nose transparente s natpisima „Pravda za Alexa“ i „ukinuti ICE“ u New Yorku, Chicagu, Los Angelesu i San Franciscu.

Glavni izvršni direktori više od 60 kompanija sa sjedištem u Minnesoti, uključujući 3M, Best Buy, Target i UnitedHealth Group, također su potpisali otvoreno pismo u kojem pozivaju na „hitnu deeskalaciju tenzija“ i na to da lokalni i savezni zvaničnici „zajedno rade na pronalasku stvarnih rješenja“.

Mogu li agenti ICE-a odgovarati za ubistva u Minneapolisu?

Agenti Američke imigracijske i carinske službe (ICE) tokom ovog mjeseca u Minneapolisu su ubili dvoje američkih državljana u odvojenim akcijama, što je izazvalo ozbiljne kontroverze i otvorilo pitanje odgovornosti saveznih službenika.

Incidenti su se dogodili u okviru pojačane imigracijske kampanje administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Zvanične verzije događaja, prema kojima su agenti djelovali u samoobrani, dovode u pitanje lokalni zvaničnici Minnesote, pozivajući se na videosnimke očevidaca koje su, prema njihovim tvrdnjama, u suprotnosti s izvještajima savezne vlade. Zbog toga je Minnesota najavila mogućnost krivičnog gonjenja uključenih agenata.

Međutim, savezni službenici u pravilu uživaju imunitet od krivičnog progona na državnom nivou kada djeluju u okviru službene dužnosti. Taj imunitet važi samo ako su postupci bili ovlašteni saveznim zakonom te nužni i opravdani, navodi Reuters. Ukoliko bi država podigla optužnicu, agenti bi mogli tražiti prebacivanje postupka na savezni sud i pozvati se na imunitet. Da bi ga osporila, Minnesota bi morala dokazati da su postupci agenata bili izvan službenih ovlasti, objektivno nerazumni ili očito nezakoniti.

Savezni tužioci također imaju mogućnost podizanja optužnica u slučajevima smrtonosne upotrebe sile, ali su takvi postupci rijetki jer su kriteriji izuzetno strogi. Tužilaštvo bi moralo dokazati da je službenik svjesno prekršio zakon ili djelovao s krajnjom nepažnjom prema ustavnim ograničenjima svojih ovlasti.

Administracija predsjednika Trumpa do sada je branila postupke agenata. Zakon savezne države Minnesota dopušta policiji upotrebu smrtonosne sile samo ako bi razuman službenik procijenio da je ona neophodna radi zaštite sebe ili drugih od smrti ili teških tjelesnih povreda, dok savezni zakon postavlja slične standarde.

Osim pozivanja na imunitet, agenti se mogu braniti tvrdnjama da su djelovali u skladu s Ustavom, u samoobrani ili bez namjere da usmrte ili povrijede osobe. Također su zaštićeni od građanskih tužbi kroz institut kvalificiranog imuniteta, osim u slučajevima kada je jasno prekršeno ustavno pravo.

Ipak, porodice žrtava mogu tužiti saveznu vladu za naknadu štete na osnovu Saveznog zakona o odštetnim zahtjevima iz 1946. godine, koji omogućava potraživanje odštete za protupravnu smrt kada je šteta nastala djelovanjem državnih zaposlenika. Pravni stručnjaci upozoravaju da je riječ o ograničenom i često neefikasnom mehanizmu.

Prvi incident dogodio se 7. januara, kada je službenik ICE-a ustrijelio 37-godišnju Renee Good u njenom automobilu. Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) saopćilo je da je agent ispalio “odbrambene hice” nakon što je Good navodno pokušala da ga pregazi. Međutim, videosnimci koji kruže internetom, a čiju je autentičnost potvrdio Reuters, bacaju sumnju na takvo objašnjenje.

Drugi slučaj zabilježen je 24. januara, kada su agenti ICE-a usmrtili 37-godišnjeg Alexa Prettija. Prema navodima DHS-a, Pretti je prišao agentima s pištoljem i pružao otpor prilikom pokušaja razoružavanja. Nasuprot tome, videosnimci očevidaca prikazuju Prettija kako u ruci drži mobilni telefon dok pokušava pomoći demonstrantima koje su agenti oborili na tlo. Šef policije Minneapolisa Brian O’Hara izjavio je da je Pretti zakonito posjedovao pištolj.