NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Bjelorusijom, u okviru šireg napora jačanja sposobnosti odvraćanja.
ADVERTISEMENT
Istočna linija odvraćanja (EFDL)
Projekat, poznat kao Istočna linija odvraćanja (Eastern Flank Deterrence Line – EFDL), obuhvatiće višeslojnu odbranu zasnovanu na autonomnim oružanim sistemima, nadzornim senzorima i alatima za praćenje integrisanim sa vještačkom inteligencijom.
Prvo javno predstavljanje koncepta
Prema pisanju lista "Welt am Sonntag", brigadni general njemačkog Bundesvera Thomas Lowin postao je prvi zvaničnik NATO-a koji je javno izložio koncept EFDL-a. On je zonu opisao kao "vruću oblast", osmišljenu da oslabi ofanzivne sposobnosti protivnika prije direktnog sukoba sa operativnim snagama NATO-a.
Smanjenje rizika po ljudstvo uz zadržavanje ljudske kontrole
Govoreći za Welt, Lowin je objasnio da je cilj EFDL-a da se smanji izloženost ljudstva u početnim fazama potencijalnog sukoba. Iako će napredne tehnologije imati ključnu ulogu, naglasio je da će sve odluke o upotrebi sile ostati pod ljudskom kontrolom, u skladu s međunarodnim pravom i etičkim smjernicama.
Zastave članica NATO (Izvor: AP Photo/Geert Vanden Wijngaert)
Predviđeno je korišćenje: autonomnih kopnenih platformi, naoružanih dronova, poluautonomnih vozila, automatizovanih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane.
Mreža senzora i vještačka inteligencija
Srž sistema činiće višeslojna mreža senzora, sastavljena od: fiksnih i mobilnih radara, optičkih i akustičnih detektora, satelitskih izvora, aviona za rano upozorenje, izviđačkih dronova, uključujući četvoronožne robotske izviđače.
Svi prikupljeni podaci biće proslijeđivani u komandne centre NATO-a, gdje će ih vještačka inteligencija analizirati u realnom vremenu i pokretati odgovarajuće odbrambene reakcije.
Usporavanje protivnika bez rizika po NATO snage
Automatizovani sloj odbrane ima za cilj da uspori napredovanje protivničkih snaga i poremeti njihov operativni tempo, bez neposrednog izlaganja pripadnika NATO-a.
NATO (Izvor: AP Photo/Mindaugas Kulbis, File)
Jačanje logistike i rok za završetak projekta
Inicijativa takođe predviđa značajno povećanje zaliha municije i naoružanja u državama NATO-a na prvoj liniji, kako bi se omogućila brza logistika i pojačanja u slučaju eskalacije.
Prema "Welt am Sonntag", NATO planira da projekat EFDL završi do kraja 2027. godine, u zavisnosti od finansiranja i logističke koordinacije.
Odgovor na ruski napad
Ovaj potez odražava promjenu odbrambenog stava NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i "niza kasnijih provokacija", uključujući upade dronova u vazdušni prostor NATO-a.
Ruska vojska (Izvor: Russian Defense Ministry Press Service via AP)
Baltičke zemlje već preduzimaju mjere
Lowin je naveo da linija odvraćanja neće obuhvatati samo klasične snage, već i napredne tehnološke sisteme, stvarajući ono što je nazvao "robotizovanom ili automatizovanom zonom" duž granice.
Litvanija, koja se direktno graniči s Rusijom i Bjelorusijom, već je započela jačanje odbrane, uključujući pripreme za onemogućavanje infrastrukture, poput mostova, u slučaju krize.
Procjene analitičara i upozorenja Zelenskog
Analitičari, uključujući one koje citira ukrajinski 24 Kanal, smatraju da je ruski napad na Evropu malo vjerovatan 2026. godine, ali da će Moskva nastaviti da testira granice reagovanja od strane NATO-a.
Volodimir Zelenski (Izvor: AP Photo/Markus Schreiber)
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio u intervjuu za "Gardijan", 9. novembra da bi Rusija mogla da napadne NATO i prije završetka rata u Ukrajini, ocjenivši da bi Vladimir Putin time mogao da pokuša da nadoknadi neuspjehe na ratištu otvaranjem novog fronta u Evropi.