ADVERTISEMENT

Euronews: Krenimo od onoga što smo maločas čuli od Donalda Trumpa. Šta se dešava sa Iranom? Reuters piše da će na Bliski istok u narednim danima stići nosač aviona USS Abraham Lincoln. Da li je to povezano s demonstracijama u Iranu, nuklearnim programom ili je riječ o širem kontekstu?

Bećirović: Nijedna intervencija u historiji čovječanstva nije imala samo jedan, instrumentalan razlog – pa tako ni kada je riječ o Iranu. Ovdje se radi o pritisku i opravdavanju retorike koja se demonstrira pomjeranjem nosača aviona. Iako je napravljen određeni, privremeni dogovor s Iranom, on je potvrđen i simbolički – time što je iranskom ministru vanjskih poslova omogućeno gostovanje na Fox Newsu, pro-Trumpovskoj televiziji, upravo uoči najava mogućeg napada. Napada, naravno, nije bilo. Imate i arapske saveznike, regionalne aktere, a napad na Iran bio bi izuzetno rizičan. Iran, u krajnjoj liniji, ne predstavlja neposrednu prijetnju Izraelu zbog svoje geografske pozicije. Ovo je prije svega velika politička igra i „zabavljanje masa“. Ne očekujem veća vojna dejstva. Ako ih i bude, to će biti ograničeno i s ciljem opravdavanja retorike, uz očuvanje dostojanstva i SAD-a i Irana. Ti dogovori na nižim nivoima već funkcionišu.

Euronews: Da li mislite da Trump koristi istu strategiju kao u slučaju Grenlanda – prvo zaprijeti upotrebom sile, a potom se povuče kada dobije ono što želi?

Bećirović: Apsolutno. Donald Trump je čovjek s berze. On pušta probne balone, diže tenzije, povećava amplitudu, a onda, u trenutku koji njemu najviše odgovara, povlači potez. On uvijek ide s maksimalističkim zahtjevima, jer kada kasnije dođe do ublažene verzije, poruka je već poslana. To može zato što stoji iza Sjedinjenih Američkih Država.

Euronews: Gdje je u svemu tome Evropska unija? Neki kažu da je tiho kapitulirala.

Bećirović: To je čak i blaga ocjena. Evropska unija u ovom trenutku nema ni kapacitet da kapitulira – jer se, pravno i politički, gotovo ni o čemu ne pita. Ne pita se o Ukrajini, ne pita se o Grenlandu, iako je formalno ekonomski div – ali politički je patuljak. Ima unutrašnju krizu, nema ozbiljnih reformi, kasni u digitalizaciji i ne može osigurati vlastitu sigurnost bez SAD-a.

Euronews: Odakle ta slabost EU, ako je ekonomski snažna?

Bećirović: Evropska unija je nastala kao mirovni projekat – zajednica uglja i čelika. Nikada nije do kraja riješila pitanje da li želi biti federacija, konfederacija ili prava federalna država. Zato danas nemate jedinstvenu vanjsku politiku niti jasnog lidera. Kao što je svojevremeno govorio Kissinger: „Ako želim razgovarati s Evropom, koga da nazovem?“

Euronews: Na vanrednom samitu o Grenlandu poručeno je da Brisel stoji iza Danske i Grenlanda. Može li EU to zaista?

Bećirović: U realnosti – ne. EU u ovom trenutku ne može stajati ni iza same sebe. Grenland neće postati 51. američka savezna država, ali će biti pod snažnom američkom dominacijom. Ključni razlog nisu samo minerali, već novi transportni koridori na Arktiku, koji će skratiti pomorske rute i do 40 posto. Ko kontroliše te rute – kontroliše budućnost globalne trgovine.

Euronews: Da li je riječ o sigurnosti ili mineralima?

Bećirović: Sigurnosne procjene kažu da Grenlandu trenutno ne prijeti realna opasnost ni od Rusije ni od Kine. Sigurnost se koristi kao izgovor. U suštini, radi se o strateškoj kontroli prostora, resursa i koridora.

Euronews: Trump je formirao i odbor za mir u Gazi. Može li to biti zamjena za Ujedinjene nacije?

Bećirović: Ne može. To je privatno paratijelo, bez međunarodnog legitimiteta. Međunarodni poredak i dalje formalno počiva na UN-u i Vijeću sigurnosti. Problem je što se taj poredak urušava, a reforme nisu moguće jer se velike sile ne žele odreći svojih privilegija. To, nažalost, povećava rizik od većih konflikata.

Euronews: Kako u svemu tome vidite Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu?

Bećirović: Svaka država mora raditi na unutrašnjoj stabilnosti. U BiH se o tome najmanje govori. Vidimo da se zemlje regiona sve više okreću Sjedinjenim Američkim Državama, jer EU ne pokazuje odlučnost. Evropski put je važan, ali bez političke volje ključnih članica – prije svega Njemačke i Francuske – nema proširenja.

Euronews: Kada, realno, vidite Bosnu i Hercegovinu kao punopravnu članicu EU?

Bećirović: Ne radi se o godinama, već o političkoj volji. Možete ispuniti sve tehničke uslove, ali ako ta volja ne postoji, članstva nema. Problem je i u domaćim elitama kojima pravila ne odgovaraju. EU znači pravila, a pravila znače odgovornost.