„Bez nas biste danas svi govorili njemački“, rekao je američki predsjednik Donald Trump danas publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u švicarskim Alpama. Kako u svojoj analizi piše BBC, Trump je pritom možda zaboravio da je njemački ionako najrasprostranjeniji od četiri službena jezika u Švicarskoj.
ADVERTISEMENT
Prema ocjeni BBC-ja, mnogi – od Brisela, preko Berlina, do Pariza – njegov su govor doživjeli kao uvredljiv, bahat i netačan. Trump je ponovo iznio tezu da Evropa ide pogrešnim putem, temu kojoj se često vraća, ali BBC ističe da ona poprima sasvim drugačiju težinu kada se izgovara na evropskom tlu, licem u lice s onima koje SAD naziva prijateljima i saveznicima.
U Evropi, navodi BBC u analizi, postoji veliko olakšanje zbog činjenice da je američki predsjednik u Davosu isključio mogućnost korištenja vojne sile za preuzimanje Grenlanda. No čak i ako se toga bude držao, osnovni problem ostaje: Trump i dalje želi teritorij za koji njegovi stanovnici poručuju da nije na prodaju.
„Ono što je nakon ovog govora sasvim jasno jeste da predsjednikova ambicija ostaje nepromijenjena“, rekao je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen novinarima u Kopenhagenu. Dodao je da su Trumpove izjave o vojsci „same po sebi pozitivne“.
BBC u analizi navodi da su, hiljadama kilometara dalje od Davosa, u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, tamošnje vlasti predstavile novu brošuru s uputama stanovnicima o tome šta učiniti u slučaju „krize“ na toj teritoriji.
Ministar zadužen za samodostatnost Peter Borg rekao je da je dokument „polisa osiguranja“, uz napomenu da grenlandska vlada ne očekuje da će ga morati koristiti.
BBC u svojoj analizi piše da je svaka nada u Evropi da bi Trump mogao ublažiti ovu transatlantsku krizu nestala onog trenutka kada je počeo iznositi svoj beskompromisni argument za preuzimanje otoka.
Ignorisao je evropsko insistiranje da je Grenland suverena teritorija povezana s Evropskom unijom te je njegovo preuzimanje prikazao kao razumnu transakciju, pozivajući se na decenije američke vojne podrške Evropi.
Trump je pritom ustvrdio da je SAD pogriješio kada je Grenland „vratio“ nakon Drugog svjetskog rata. Grenland, podsjeća BBC, nikada nije bio dio Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik potom se vratio svojoj uobičajenoj tvrdnji da evropske članice NATO-a nisu učinile ništa za SAD.
Posebno je napao Dansku, prisjećajući se kako je 1940. godine „pala pred Njemačkom nakon samo šest sati borbi i bila potpuno nesposobna da odbrani sebe ili Grenland“.
BBC u analizi upozorava da Trumpova lekcija iz vojne historije pritom prešućuje činjenicu da je Danska bila ključni saveznik SAD-a u Afganistanu te da je platila visoku cijenu. Danska je izgubila 44 vojnika, proporcionalno više nego bilo koji drugi saveznik osim SAD-a, a njeni vojnici ginuli su i uz američke snage u Iraku.
Brojne druge članice NATO-a također su podržale SAD nakon napada 11. septembra 2001. godine, podsjeća BBC.
Najviše podbadanja Trump je, prema BBC-jevoj analizi, uputio francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Rugao se njegovom pojavljivanju sa sunčanim naočalama – koje je Macron nosio zbog problema s okom – kao i njegovom „tvrdom“ nastupu za govornicom. Trump je pritom rekao da mu se Macron sviđa, pa odmah dodao: „Teško je povjerovati, zar ne?“
No, zaključuje BBC, ta šala više ne prolazi.
Evropski lideri godinu dana pokušavali su laskati, impresionirati i umiriti američkog predsjednika, a zauzvrat su dobili ono što sada doživljavaju kao najveću prijetnju do sada, navodi se u BBC-jevoj analizi.
Evropska unija sastaje se u četvrtak u Briselu na vanrednom samitu, a vodeći političari posežu za najtvrđim rječnikom do sada u odgovoru na američku politiku.
Kako piše BBC, lopta je sada na evropskoj strani: hoće li aktivirati evropsku „trgovinsku bazuku“?
Na početku svog govora, koji je trajao sat i 12 minuta, Trump se pohvalio da su kod kuće „ljudi jako zadovoljni sa mnom“.
No nakon ove nove epizode, zaključuje BBC u svojoj analizi, taj je osjećaj znatno teže pronaći u Evropi za koju predsjednik tvrdi da je toliko voli.