ADVERTISEMENT

Tajvanska vojska podigla je stepen pripravnosti na nivo “visokog”, tvrdeći da je Kina ograničila njegov zračni prostor i rasporedila desetke ratnih i brodova obalne straže u vodama oko otoka, usred izvještaja o mogućoj kineskoj vojnoj vježbi.

U saopćenj, tajvansko ministarstvo nacionalne odbrane (MND) navodi da je pokrenulo vježbe borbene spremnosti i uspostavilo centar za hitne slučajeve “uzimajući u obzir neprijateljske prijetnje” kao odgovor na najnovije poteze Pekinga.

Sigurnosni izvor iz Taipeija rekao je za Reuters da Kina trenutno ima gotovo 90 brodova mornarice i obalne straže u vodama u blizini Tajvana, južnih japanskih otoka te Istočnog i Južnog kineskog mora, od čega su oko dvije trećine brodovi mornarice.

Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning obećala je da će Kina “čvrsto braniti” svoj suverenitet i “teritorijalni integritet”, dodajući da je Tajvan “neotuđivi” dio Kine.

Od vikenda, Taipei je otkrio prisustvo 14 kineskih ratnih brodova, sedam vojnih aviona i najmanje četiri balona, ​​u jeku špekulacija o mogućoj vojnoj vježbi Pekinga.

Tajvansko ministarstvo odbrane saopćilo je da je šest aviona prešlo centralnu liniju Tajvanskog moreuza, neslužbene zone razgraničenja između Tajvana i Kine. Jedna od letjelica također je "okrznuo“ sjeverni vrh otoka, dodaje se.

Sedam zona rezerviranog zračnog prostora

Tajvan tvrdi da je Kina postavila sedam zona rezerviranog zračnog prostora istočno od svojih istočnih provincija Fujian i Zhejiang.

Te zone su privremeno rezervirane i dodijeljene određenom korisniku tokom određenog razdoblja, iako drugi letovi mogu prolaziti uz dopuštenje kontrolora, u skladu sa međunarodnim pravilima.

“Svake jednostrane i iracionalne, provokativne akcije mogle bi ozbiljno naštetiti miru i stabilnosti u Indo-Pacifiku i to međunarodna zajednica neće pozdraviti”, saopćilo je tajvansko ministarstvo odbrane.

Napetosti su eskalirale posljednjih dana nakon nedavne posjete tajvanskog predsjednika Williama Lai Ching-tea pacifičkim saveznicima, koji je uključivao i posjete američkoj saveznoj državi Havaji i američkom otoku Guam.

Kina smatra Tajvan, samoupravnu demokratiju od 23 miliona ljudi, svojim teritorijim i negoduje na službene razmjene drugih zemalja sa Tajvanom.

SAD, kao i većina zemalja, ne priznaje Tajvan kao državu, ali je njegov glavni neslužbeni saveznik i prodaje mu oružje.