ADVERTISEMENT

Ovi događaji, iako na prvi pogled nepovezani, dio su rastućeg vala nezadovoljstva u Iranu, gdje se stanovništvo tihim oblicima otpora bori za lične slobode, dok se režim suočava s najvećim protestima od ustanka 2022. godine, izazvanog smrću Mahse Amini, piše CNN.

Vođa u bezizlaznoj situaciji

U središtu krize nalazi se 86-godišnji, teško bolesni vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei. Nakon decenija učvršćivanja režima protiv unutrašnjih i vanjskih prijetnji, sada se suočava s neuspješnom strategijom. Mladi otvoreno krše islamske norme, nacionalna valuta je na historijskom minimumu, gradovi se bore s nestašicom vode, a njegov zakleti neprijatelj Izrael traži od SAD-a dodatne vojne akcije. S ograničenim izborima, Hamenei se odlučio za oprezno čekanje, izbjegavajući velike poteze uprkos sve većim problemima.

„Mnogi posmatrači imaju osjećaj da niko zapravo ne donosi važne odluke, odnosno da Hamenei ne dopušta donošenje stvarnih odluka“, rekao je za CNN Mohammad Ali Shabani, urednik portala Amwaj.media. „Kakvu god odluku sada donese, ona će vjerovatno imati ozbiljne negativne posljedice, pa izgleda kao da izbjegava svaku krupnu odluku.“

Tokom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u junu, koji je zatekao Teheran nespremnim, vrhovni vođa je navodno bio izolovan u podzemnom sigurnosnom bunkeru. Iz sukoba je izašao s oslabljenom vojskom, teško oštećenim nuklearnim programom i stanovništvom koje je sve više gubilo povjerenje u njegovu 36-godišnju politiku.

Unutrašnji haos

U mjesecima koji su uslijedili, Iranci su svjedočili kako njihova zemlja tone sve dublje u disfunkcionalnost. Česti nestanci struje, rekordna inflacija i rast nezaposlenosti ostavili su građane frustriranima. Zbog hitne potrebe za električnom energijom, vlasti su prešle na jeftinija goriva slabijeg kvaliteta, što je dovelo do ozbiljnog zagađenja zraka i gustog smoga u gradovima.

Istovremeno, dvadeset provincija ove godine pogodila je najteža suša u više od 40 godina. Vodna kriza postala je toliko ozbiljna da je predsjednik Masoud Pezeshkian javno predložio evakuaciju dijela stanovnika Teherana kako bi se smanjio pritisak na presušene vodne zalihe glavnog grada. Na ekonomskom planu, zemlja je pred kolapsom. Iranski rijal ovog mjeseca pao je na historijski najniži nivo, što je izazvalo proteste trgovaca jer su osnovne životne namirnice postale nedostupne.

Nekada vješta iranska vanjska politika sada je u zastoju, bez ikakvog diplomatskog pomaka, dok zapadne zemlje dodatno pojačavaju sankcije. Mreža militantnih saveznika Revolucionarne garde, koja je dugo bila temelj iranskog regionalnog utjecaja, ozbiljno je oslabljena gotovo svakodnevnim izraelskim napadima. Važna teritorijalna prednost izgubljena je prošle godine kada su sirijski pobunjenici srušili Assadovu dinastiju, dugogodišnjeg saveznika Teherana.

Čekanje promjena

Iako je Islamska Republika navikla na krize – preživjela je i brutalan osmogodišnji rat s Irakom – trenutna situacija je drugačija. Dok se politička elita međusobno sukobljava, ostarjeli Hamenei se drži već poznatog obrasca: proizvodnje projektila i dronova te odbijanja pregovora sa Zapadom.

„Svi u Iranu žele promjene. Tvrdolinijaši žele povratak unazad, reformisti žele korak naprijed, a mnogi umjereni žele bilo kakvu promjenu. Niko nije zadovoljan postojećim stanjem“, rekao je Shabani.

Hameneijev neizbježan odlazak, bilo prirodnom smrću ili svrgavanjem, predstavljaće prelomni trenutak koji bi mogao značajno promijeniti pravac u kojem se Iran kreće.

„Bez sumnje, njegov odlazak s političke scene bio bi najvažniji trenutak u historiji Islamske Republike… i otvorila bi se prilika za promjenu iranskog geostrateškog pravca, ali sve zavisi od toga ko i šta dolazi poslije Hameneija“, rekao je Ali Vaez, direktor Iranskog projekta pri Međunarodnoj kriznoj grupi.

Pritisak izvana

Još uvijek nije jasno ko bi ga mogao naslijediti. Analitičari kao moguće kandidate navode njegovog sina Mojtabu Hameneija ili Hassana Homeinija, unuka osnivača Revolucije.

„Vanjski svijet ima veoma malo utjecaja na to ko će doći na vlast“, rekao je Vaez, dodajući: „Jednako je važno hoće li Zapad novom iranskom vodstvu ponuditi izlaz… Ako se Zapad želi pripremiti da iskoristi trenutak promjene u Iranu, mora o tome razmišljati već sada.“

Usred unutrašnjih nemira, Hamenei se suočava i s obnovljenim vanjskim prijetnjama. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ove sedmice je otputovao u SAD kako bi izvršio pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da poduzme odlučnije mjere, upozoravajući na iranski program balističkih projektila. Nakon što je Trump izjavio da je iranski nuklearni program uništen, analitičari Netanyahuovo fokusiranje na projektile vide kao pokušaj stvaranja novog povoda za rat.

„Čujem da Iran ponovo pokušava ojačati, a ako je to tačno, morat ćemo ih zaustaviti“, rekao je Trump nakon sastanka s Netanyahuom.