Prve izlazne ankete na parlamentarnim izborima u Holandiji pokazuju tijesnu prednost krajnje desničarske stranke PVV i stranke lijevog centra D66, što predviđa rezultat koji je i dalje pretijesan da bi se predvidio.
ADVERTISEMENT
Prema prvoj anketi koju je provela agencija Ipsos I&O, stranka lijevog centra D66 vodi na tijesnim parlamentarnim izborima u Holandiji u srijedu.
Odmah iza njih je krajnje desničarska PVV koju predvodi Geert Wilders, što ukazuje na to da bi bilo koja stranka i dalje mogla postati najveća.
Ipsos je naznačio da će D66 osvojiti 27 mjesta u Predstavničkom domu sa 150 mjesta, od čega će 25 pripasti PVV-u.
U holandskom sistemu, gdje nijedna stranka ne dobija apsolutnu većinu, kombinacija stranaka bi trebala imati 76 mjesta da bi mogla formirati vladu.
To je značajna promjena u odnosu na izbore 2023. godine, na kojima je krajnje desničarska Stranka za slobodu (PVV) Geerta Wildersa ostvarila ubjedljivu pobjedu od 37 mjesta, a slijedila je Zelena ljevičarska laburistička stranka (GL-PvdA) i konzervativna Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD) sa 25, odnosno 20 mjesta.
Predviđa se da će VVD dobiti 23 mjesta, dok se predviđa da će GL-PvdA dobiti manje od očekivanih 20 mjesta, prenosi Euronews.
Iako je izlazna anketa Ipsosa preliminarni pokazatelj podložan promjenama, njihovi podaci na prošlim izborima bili su izuzetno pouzdani. 2023. godine, Ipsos je signalizirao 35 mjesta za PVV, što je odstupanje od samo 1,2%.
Za ostale stranke, najveće odstupanje od konačnih rezultata bilo je samo 0,5%.
Ipsos je predvidio nešto nižu izlaznost birača nego 2023. godine. Do 19:45 sati, privremena izlaznost je iznosila 65%, što je neznatno manje od 66% zabilježenih u isto vrijeme na prethodnim izborima. Ukupna izlaznost 2023. godine bila je 77,7%.
To znači da bi se konačni rezultati mogli razlikovati za jedno do tri mjesta, rijetko i više. S razlikom od samo dva mjesta između D66 i PVV-a, konačni rezultat ostaje otvoren.
U završnici izborne kampanje, stranka lijevog centra D66, koju predvodi Rob Jetten, doživjela je nagli skok u anketama javnog mnjenja, probivši se na vrh samo nekoliko dana prije dana izbora nakon što je u početnim projekcijama zaostajala za PVV-om, GL-PvdA-om i CDA-om.
To takođe označava značajan povratak za D66, koja je pretrpjela velike gubitke kada je dobila samo devet mjesta 2023. godine, u odnosu na 24 u 2021. godini.
GL-PvdA, koju predvodi bivši potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans, zadržala je stabilnu poziciju u anketama javnog mnjenja i nije mnogo odstupila od rezultata iz 2023. godine, kada je stranka osvojila 25 mjesta.
Novajlija Henri Bontenbal, vođa Hrišćansko-demokratske stranke CDA, postao je popularan kandidat za premijera, koji se smatra umjerenijim mostom između ljevice i desnice. Njegova stranka bi trebala osvojiti 19 mjesta.
Njegova agenda „pristojnosti i poštovanja“ i „povratka na posao“ - u odnosu na zastoj nakon što je prethodna administracija pala u junu zbog sukoba oko migracija samo godinu dana nakon što je preuzela dužnost - izgleda da je odjeknula kod birača.
Vođa PVV-a Wilders je još jednom snažno vodio kampanju za suzbijanje ilegalne imigracije, što je dovelo do njegove pobjede 2023. godine. Ovo mnogo osporavano pitanje dovelo je i do pada odlazeće vlade, kada su Wilders i njegova stranka napustili koaliciju četiri stranke.
Unutrašnje borbe između stranaka u posljednjoj koaliciji dovele su do kritika da se Holandija, koja je dugo bila istaknuti glas unutar Evropske unije, ponekad smatra neangažovanom u potpunosti na kontinentu kao što je to činila pod dugogodišnjim liderom Markom Rutteom, koji je sada generalni sekretar NATO-a.
Izlazna anketa u srijedu naveče signalizuje težak put u predstojećim koalicijskim pregovorima. Iako je Wilders izgubio mjesta u odnosu na izbore 2023. godine, njegova stranka će zadržati istaknuti blok.
I druge manje stranke krajnje desnice zabilježile su značajan napredak, pri čemu je JA21 porastao sa samo jednog na devet mjesta na izlaznoj anketi, a Forum za demokratiju (FvD) će dobiti šest, u odnosu na prije tri.
Ali izgledi za ulogu krajnje desnice u vladi ostaju nejasni.
D66, GL-PvdA i CDA su isključili mogućnost vlade s krajnjom desnicom, tvrdeći da je njegova odluka o uništavanju odlazeće koalicije naglasila da je Wilders nepouzdan partner.
Wilders odbacuje argumente da nije ispunio svoja predizborna obećanja iz 2023. godine uprkos tome što je najveća stranka u parlamentu, okrivljujući druge stranke za onemogućavanje njegovih planova.