ADVERTISEMENT

Euronews: Gospodine Maksiću, mirovni sporazum dolazi nakon dvije godine sukoba i razaranja, u trenutku kada je Izrael krenuo u novu ofanzivu na Gazu. Kako je u ovoj situaciji došlo do sporazuma i zbog čega su i Izrael i Hamas pristali?

Maksić: Do sporazuma je došlo upravo u trenutku kada je to bilo i očekivano, u smislu da je ova epizoda izraelsko-palestinskog sukoba završena onog časa kada je Donald Trump odlučio da svoju moć usmjeri u tom pravcu. Ključni trenutak, po mom mišljenju, bio je pokušaj atentata na vođu Hamasa u Kataru od strane Izraela, što je na određeni način razljutilo Donalda Trumpa.

Nakon toga smo vidjeli, poslije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, da se Trump na marginama sastao s arapskim liderima. To je pokrenulo proces koji je doveo do toga da je Donald Trump izvršio konkretan pritisak na Benjamina Netanyahua, kakav ranije nismo vidjeli.

S jedne strane, imali smo patnju u Gazi apokaliptičnih razmjera, gdje je stradanje bilo ogromno i gdje je svima bilo u interesu da se to zaustavi što prije. S druge strane, postojao je pritisak na Netanyahua. Ta dva pritiska dovela su do onoga što danas nazivamo okvirnim sporazumom, koji je ipak bio dovoljan da se zaustavi najgore stradanje.

Euronews: Plan američkog predsjednika u 20 tačaka predviđa razoružanje Hamasa. Da li očekujete da će Hamas zaista predati oružje i odustati od upravljanja Gazom?

Maksić: Zanimljivo je koliko je ovaj plan samo okviran. Mnoge tačke uopće nisu jasno definisane niti je navedeno kako bi se operacionalizovale. Jedna od njih je upravo pitanje razoružavanja Hamasa. Nakon potpisivanja sporazuma, Hamas tu tačku nije ni spominjao, već su dolazile samo indirektne naznake da se neće razoružati.

Mislim da slijedi nova faza pregovora i traženja zlatne sredine. Hamas se neće potpuno razoružati, jer je on dio samog tkiva palestinskog društva. Već postoje znakovi da vođe Hamasa prave razliku između ofanzivnog i defanzivnog oružja.

Moguće je da će doći do djelimičnog razoružanja — da Hamas preda dio oružja kako bi zadovoljio izraelsku stranu i Donalda Trumpa. Potpuno razoružavanje, međutim, nije realna opcija, pogotovo kada govorimo o tunelima i cijeloj mreži ispod Gaze.

Veliki dio ovog plana je performativan — važan je način na koji će se rezultati predstaviti javnosti. Ukoliko dođe do određenog nivoa razoružavanja, Netanyahu će to sigurno iskoristiti da predstavi situaciju kao izraelsku pobjedu, što već vidimo u njegovim izjavama.

Euronews: Plan predviđa da u prelaznoj fazi za upravljanje Gazom bude odgovoran tehnokratski i apolitični palestinski odbor. Ko bi se, po vašem mišljenju, mogao naći u toj prelaznoj upravi?

Maksić: To je jedna od najmaglovitijih tačaka plana i vjerovatno će biti predmet dugih pregovora. S jedne strane, postoje zahtjevi iz Gaze da to budu domaći tehnokrati, možda uz učešće palestinske uprave. S druge strane, govori se o međunarodnom odboru koji bi nadgledao taj proces.

Vjerujem da će se doći do kompromisa u kojem će palestinska uprava djelovati na terenu, ali uz nadzor međunarodnog odbora. Međutim, ono što je najvažnije — u ovom planu gotovo da nema ni riječi o palestinskoj državi i rješenju „dvije države“.

Zato mislim da javnost mora razumjeti da ovaj plan ne rješava izraelsko-palestinski sukob. On samo zaustavlja trenutna stradanja i genocid koji se dešavao, ali sukob se može okončati jedino priznavanjem prava Palestinaca na samoopredjeljenje, što u ovom slučaju znači rješenje dvije države — a o tome Trumpov plan gotovo da ne govori.

Možemo reći da je genocid u Gazi zaustavljen, ali stradanja Palestinaca će se, nažalost, nastaviti na druge načine. To ostavlja mogućnost da se u budućnosti ponovo formiraju pokreti otpora poput Hamasa.

Euronews: U prvim analizama moglo se čuti da Trumpov plan za Gazu ostaje djelomično neprovediv. Kako vi ocjenjujete cjelokupan plan i da li je on realno ostvariv?

Maksić: Sada vidimo sprovođenje prvog dijela plana. U kasnijim fazama bi trebalo da uslijedi razoružavanje Hamasa i formiranje prelazne uprave. Međutim, ne očekujem da će doći do potpunog razoružavanja niti do pune provedbe plana onako kako je zamišljen.

Ipak, mislim da je cilj bio da se pokrene proces, da se usmjeri inercija ka rješenju sukoba. Već sada vidimo povlačenje izraelske vojske, povratak Palestinaca na ruševine svojih domova i jednu vrstu euforije.

Zbog te inercije vjerujem da Netanyahu u skorijoj budućnosti neće moći jednostavno pokrenuti novu eskalaciju, čak i ako se Hamas ne razoruža u potpunosti. Trump, koji stoji iza ovog plana iz ličnih motiva da se predstavi kao mirotvorac, ne bi dozvolio da se njegov „uspjeh“ pretvori u novi sukob.

Zbog toga vjerujem da će ova trenutna faza sukoba, koja je uključivala genocid u Gazi, sada biti privedena kraju.

Euronews: Za kraj, pitanje obnove Gaze. Kako će taj proces izgledati i ko bi mogao učestvovati u njemu?

Maksić: Obnova Gaze će biti mukotrpan i dugotrajan posao. Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, ako bi svakog dana sto kamiona raščišćavalo ruševine, trebalo bi između 10 i 15 godina samo da se one uklone — a to je tek prvi korak, prije same izgradnje i obnove poljoprivrednog zemljišta.

Zabrinjavajuće je koliko je Gaza, nakon svega, uopće ostala naseljiva teritorija. Čak i nakon prestanka borbi, pitanje je koliko će ljudi moći da se vrate i žive tamo.

U obnovi će vjerovatno učestvovati brojne međunarodne organizacije i donatori.