Novoobjavljeni trgovinski sporazum između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Tramp predstavili kao "novu eru ekonomske saradnje", izazvao je dosta kritika širom Evrope, naročito iz industrijskih i političkih krugova.
ADVERTISEMENT
Iako je dogovor postignut uz tvrdnje o stabilizaciji odnosa i izbjegavanju trgovinskog rata, brojni stručnjaci i zvaničnici upozoravaju da će posledice za evropsku privredu biti ozbiljne – i u nekim slučajevima trajne.
Federacija njemačkih industrija (BDI) u svojoj oštroj reakciji navodi da je postignuti dogovor "neadekvatan kompromis" koji šalje "katastrofalan signal" između dvije duboko povezane ekonomije. Prema BDI-ju, Evropska unija je pristala na bolne carinske stope – uključujući 15 odsto na većinu industrijskih proizvoda poput automobila, poluprovodnika i farmaceutike – bez ikakvih stvarnih protivusluga.
Slično mišljenje iznio je glavni ekonomista ING-a Karsten Brzeski, ocijenivši da je sporazum zapravo korak unazad, jer se uvode nove carine tamo gdje ih ranije nije bilo. "EU će snositi negativne posledice ovog dogovora. Ovo izgleda kao kompromis za spasavanje obraza, ali ekonomski gledano – jasno je da EU gubi", poručio je Brzeski.
Njemačka automobilska industrija, koja se već suočava s konkurencijom iz Kine i prelaskom na električna vozila, izrazila je zabrinutost. Predsjednica njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Miler upozorila je da će američke carine od 15 odsto na automobilske proizvode njemačke proizvođače godišnje koštati milijarde eura.
"Za sektor koji je stub njemačke industrije, ovo je dodatni teret u vrlo nepovoljnom trenutku", rekla je Miler, dodajući da SAD i dalje predstavlja ključno izvozno tržište za njemačke proizvođače vozila, prenoso HRT.
Posebno sporne bile su obaveze EU da u naredne tri godine kupi američki tečni prirodni gas (LNG) i nuklearno gorivo u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i da evropske zemlje investiraju 600 milijardi dolara u SAD.
Kritičari, poput ekonomskog analitičara Nevena Vidakovića iz Hrvatske smatraju da je neprihvatljivo da Evropska komisija preuzima obaveze u ime privatnog sektora, bez stvarne garancije da će se te investicije realizovati.
"Evropa tehnološki i politički zaostaje. Ako tome dodate ovakav sporazum, postavlja se pitanje u čije ime su te obaveze preuzete i ko će za njih snositi odgovornost", rekao je Vidaković za HRT.
Mađarski premijer Viktor Orban otišao je korak dalje, ocijenivši da je Donald Tramp "pojeo Ursulu von der Leyen za doručak". Upozorio je da EU zapravo nema sopstveni kapital za planirana ulaganja u SAD te se pitao ko će uopšte realizovati te investicije – Berlin, Pariz, ili možda Budimpešta.
Francuska vlada, iako priznaje određene pozitivne elemente sporazuma (poput izuzeća za žestoka pića), takođe smatra da je sporazum "neuravnotežen" i da će biti potreban dalji proces pregovora. Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Adad naglasio je da je postignuti dogovor samo privremeno rješenje, a ministar industrije Mark Ferači upozorio je da bi finalizacija mogla potrajati mjesecima.
Iako su neki evropski lideri – poput italijanske premijerke Đorđe Meloni i njemačkog kancelara Fridriha Merca – pozdravili činjenicu da je izbjegnuta carinska eskalacija i ocijenili carinu od 15 odsto "održivom", većina stručnjaka i industrijskih aktera slaže se da je Evropska unija sklopila nepovoljan dogovor.