O padu holandske vladajuće koalicije javnost je obavijestio Geer Wilders, lider desničarske Partije slobode (PVV) putem objave na platformi "X", nakon neuspješnih pregovora oko strožih mjera za ograničavanje azila i migracija.
ADVERTISEMENT
"Nema potpisa za naše planove za azil. Nema prilagođavanja Glavnog sporazuma. PVV napušta koaliciju", napisao je on.
Koalicionu vladu su činile, pored Wildersove PVV, Narodna stranka za slobodu i demokratiju (VVD), Pokret poljoprivrednika i građana (BBB) i Novi društveni ugovor (NSC).
Koalicija je bila formirana posle parlamentarnih izbora u novembru 2023. godine, na kojima je PVV uzeo najviše glasova. Proces formiranja vlade je trajao mjesecima zbog brojnih nesuglasica među partnerima. Na kraju je za premijera izabran Dick Schoof, koji nije član nijedne od četiri partije, a kojem sada prijeti pad vlade.
Koji su razlozi za raskid koalicije?
Budući da je na prošlim parlamentarnim izborima PVV osvojila čak 37 mjesta u parlamentu, a za većinu je potrebno 71 mjesto, jasno je da je partija bila "jači partner" ove koalicije.
Ovaj rezultat ona je ostvarila i dijelom zbog obećanja o "obuzdavanju cunamija azila i migracija". Prema izvještajima medija, Wilders je insistirao na uvrštavanju svojih mjera i u koalicioni sporazum. To su ostale stranke odbile.
Taj Wildersov "plan od 10 tačaka" bio je srž njegove politike. Najveći otpor prema njemu je pokazao centristički orijentisan NSC Petera Omcihta. Oni su smatrali da su prijedlozi "nehumani ili neprovodivi".
Tačke koje je i sam Wilders istakao kao najvažnije tiču se:
- Upotrebe vojske za čuvanje granica: Predlagano je angažovanje holandske vojske za zatvaranje granica i sprečavanje ulaska tražilaca azila
- Potpunog odbijanja tražilaca azila: Plan je uključivao obustavu prihvatanja svih novih zahtjeva za azil, čime bi Holandija privremeno zatvorila vrata za azilante
- Obustave spajanja porodica azilanata: Predlagano je zaustavljanje programa spajanja porodica za azilante koji su već dobili status
- Deportacije migranata osuđenih za kriminalna ili dijela iz domena seksualnog nasilja: Uključuje deportaciju svih onih koji su migrirali u zemlju, a osuđeni su za zločin u zemlji, bez obzira da li je u pitanju prva osuda
- Deportacije Sirijaca: PVV je zahtijevala povratak Sirijaca s privremenim vizama ili statusom azilanta, tvrdeći da je situacija u Siriji dovoljno stabilna
Osim ovih tačaka, tu su pooštravanje kriterijuma za azil, jer je PVV željela da Holandija usvoji "najstroža pravila za azil u Evropi", uključujući brže odbijanje neosnovanih zahtijeva, piše Euronews Srbija.
Takođe, tu su smanjenje socijalnih davanja za migrante i uvođenje kvota za migrante, kao i kazne za ilegalnu imigraciju, te na kraju promocija remigracije, tj. podsticanje migranata da se dobrovoljno vrate u zemlje porijekla uz finansijske podsticaje.
Krajem maja pregovori oko ovih Wildersovih zahtjeva su se zahuktali, a kada je postalo jasno da do dogovora neće doći, on je javno postavio ultimatum partnerima.
"Dozvolite mi da budem potpuno jasan. Ako većina naših prijedloga iz plana od 10 tačaka za azil ne bude prihvaćena od strane koalicije, onda će PVV napustiti ovu koaliciju", rekao je on i postupio dosljedno svojim riječima.
Kakve su reakcije premijera i ministara na pad vlade?
Dosadašnji premijer Dick Schoof nazvao je pad vlade "neodgovornim i nepotrebnim".
"Ako kod jedne partije nedostaje volja, ne možete dalje", rekao je on na konferenciji za štampu i dodao:
"Zaključio sam da nema dovoljno podrške za vladu", rekao je on, prenosi RTL.
Ono što je poznato je da će Donji dom holandskog parlamenta (Tweede Kamer) sutra ujutru s početkom u 10.15 debatovati s premijerom o padu vlade. Prije početka debate, Schoof će pročitati kratku izjavu.
S druge strane, lideru PVV-a Wilders je konstatovao da "ovo nije prijatan dan jer je vlada pala". Međutim, on je rekao i da nije imao izbora, jer se stroža politika prema azilu predugo odugovlačila.
"Vrijeme za razradu i istraživanje je prošlo. Ako bismo nastavili s nepolitikom, za to ne mogu da dam potpis", rekao je on novinarima, prenosi RTL.
Wildersa su podržale i stranačke kolege, a posebno ministri sa spiska onih koji su bili dio Schoofove vlade.
Ministar infrastrukture iz redova PVV-a Bari Madlener smatra opravdanim to što je njegov partijski lider Wilders zaoštrio situaciju zahtijevajući potpisivanje deset prijedloga o migracijama.
Madlener smatra "pomalo jeftinim" to što su VVD, NSC i BBB rekli da Wilders treba da prepusti ministarki Faber da razradi prijedloge.
"To nije moguće. Kao ministar, potrebna vam je podrška koalicije. Ako je nema, onda nema smisla", rekao je on.
Ministarka spoljnih poslova i razvojne pomoći, takođe i redova PVV-a Reinette Klever "veoma dobro" razumije zašto je Wilders donio ovaj zaključak. Smanjenje imigracije je najvažnija tema za njihovu partiju. Ona smatra "nevjerovatno žalosnim" to što koalicioni partneri nisu podržali dodatne zahtijeve PVV-a.
S druge strane, ministri preostale tri partije koje su činile koaliciju, očekivano, reagovali su negativno na odluku Geerta Wildersa, sa optužbama koje dodatno usložnjavaju buduće procese.
Koji su mogući scenariji nakon pada vlade?
Ono što je u ovom trenutku poznato je da će, nakon što se zvanično završi zvanični dio javne debate u Donjem domu parlamenta o nedostatku podrške vladi, premijer Schoof da obavijesti i holandskog kralja Willema-Alexandra.
Odmah potom vlada će da nastavi svoj rad u statusu "demissionair", tj. kao "vlada u ostavci". Konkretno, vlada u ostavci će se baviti samo tekućim poslovima i hitnim pitanjima, izbjegavajući donošenje velikih političkih odluka ili pokretanje novih zakona.
Schoof je naglasio da trenutno postoji previše izazova – uključujući međunarodna dešavanja, migracije i probleme poljoprivrednika – da bi zemlja ostala bez vlade.
Demisionarni status, stoga, omogućava kontinuitet upravljanja dok se politička kriza ne riješi, vjerovatno kroz pregovore za novu koaliciju ili vanredne izbore.
Bilo da se dođe do novih pregovora o većini u odnosu na trenutni odnos snaga ili da se stranke odluče za nove izbore, pouke iz perioda pregovora o trenutnoj većini govore da taj proces može da traje mjesecima.
Ipak, čini se kako je rekonstrukcija kabineta u ovoj situaciji malo vjerovatna opcija.
Na prvom mjestu tu su ideološke razlike. Već viđene duboke nesuglasice između PVV-a i ostalih stranaka (VVD, NSC, BBB) o migracijama otežavaju kompromis, jer je PVV nepopustljiv po pitanju strogoće pravila. S druge strane, Peter Omciht se čini kao brana otpora radikalnim mjerama PVV-a.
Zatim, tu je gubitak povjerenja, koji se ogleda kroz oštre reakcije ostatka koalicije na Wildersovu objavu. Pregovori o novoj vladi u postojećim okolnostima, pretpostavlja se, gotovo su nemogući bez značajnih ustupaka, koje, zasad, nijedna strana nije voljna da napravi.
Na kraju, tu je i vrlo bitna stavka, koja se tiče parlamentarne aritmetike. Bez PVV-a, koja drži 37 mandata, preostale stranke (VVD s 24, NSC s 20, BBB s 7) ne mogu lako obezbijediti većinu od 76 mandata bez uključivanja opozicionih stranaka, poput Laburista/Zelenih.
Ipak, to se čini ideološki neizvodljivo. Već zauzeti stav ove tri partije da do pooštravanja mjera protiv migracije mora da dođe, Laburiste i Zelene gura daleko od te trojke.
Najizglednija opcija u ovom trenutku su novi vanredni parlamentarni izbori, koji bi mogli biti raspisani u narednim mjesecima.
Prema holandskim medijima, lideri stranaka će svakako razmatrati ovu opciju jer upravo trenutna fragmentacija parlamenta otežava formiranje stabilne vlade. Izbori bi omogućili biračima da ponovo izraze svoju volju, o kojoj mnogo toga govore ankete.
Istraživanja javnog mnjenja o migracijama i Wildersovim planovima išla su njemu u korist
Sa izborom Dicka Schoofa za premijera Holandije, postignut je kompromis. U tom trenutku najveća partija u parlamentu, PVV, nije mogla da ode u opoziciju zbog volje birača. Bivši šef holandske obavještajne službe (AIVD) i koordinator za borbu protiv terorizma, kao i direktor Imigracione i službe za naturalizaciju činio se kao pun pogodak.
Ipak, njegov nedostatak legitimiteta dodatno je proširen pokušajima da balansira između raznih interesa koalicionih partnera. Kada je prije nekoliko dana Wilders objavio svoj plan u 10 tačaka, pažnja se sa Schoofa i vlade usmjerila isključivo na istraživanja javnog mnjenja.
Reakcija birača koalicionih partija na 10 tačaka Geerta Wildersa uglavnom je pozitivna, uz jedan izuzetak - oni smatraju da svaka tačka treba da bude sprovedena, objavio je Moris de Hond u saradnji sa Peil.nl.
Nakon kraja 2023. godine PVV je bio u laganom padu. Od 37 osvojenih mandata na izborima, prema anketama došli su na rejting od tek 28 mandata. Međutim, sa objavom "Plana" Wilders je povratio tri mjesta.
Takođe, ovaj rast, vide i istraživači, djelimično je posljedica činjenice da veći broj birača PVV-a iz 2023. godine sada potvrđuje da će glasati za stranku (povećanje sa 63 na 72 odsto). PVV je takođe privukao više birača iz desničarskih partija. Djelimično zbog toga jer je VVD izgubio prvo mjesto i sada ima 25 mjesta, napisali su oni.
Deset tačaka koje je Wilders smatrao potrebnim za uvođenje predstavljene su biračima. Pitali su ih da li smatraju da te tačke Plana treba da budu uvedene, a mogli su da odgovore sa "da", "ne" i "ne znam".
Ispostavilo se da za 9 od 10 tačaka, većina birača svih koalicionih partija podržava uvođenje ovih mjera. De Hond je, pak, primijetio da su, za razliku od birača, "mediji prilično negativno reagovali kako na Wildersov pristup, tako i na sadržaj tih 10 tačaka".
Dva pitanja su korišćena da se utvrdi šta Holanđani misle da treba uraditi. Prema rezultatima, 32 odsto birača smatra da tri koaliciona partnera treba da prihvate sve tačke, a 27 odsto da to treba učiniti djelimično.
Konačno, utvrđeno je i da li birači PVV-a vjeruju da PVV treba da napusti vladu ako Wildersovi prijedlozi u velikoj mjeri ne budu usvojeni. U ogromnom procentu od 71 odsto, birači PVV-a su izrazili stav da bi to trebalo da se dogodi.