ADVERTISEMENT

Iako druga runda pregovora između Kijeva i Moskve nije približila kraj ruskoj invaziji na Ukrajinu u velikim razmjerima, pružila je više detalja o tome gdje su obje strane i, preciznije, šta traže jedna od druge.

U pripremi za sastanak u ponedjeljak, Kijev i Moskva su se navodno složili da podnesu svoje pojedinačne "mirovne memorandume", u kojima su navedeni ključni stavovi prije nego što se delegacije sastanu radi razgovora.

Ukrajina je predala svoj memorandum Rusiji prije sastanka, ali Rusija je čekala da se sastanak održi u Istanbulu prije nego što je predala svoj dokument.

Slično prvoj rundi 16. maja, pregovori su završeni sporazumom o razmjeni zarobljenika koji obuhvata dvije kategorije: mlade vojnike između 18 i 25 godina i teško bolesne ratne zarobljenike.

Kijev i Moskva su se također složili da razmijene tijela poginulih vojnika, kojih je bilo 6.000 sa svake strane.

Ruski državni mediji su izvijestili da su šefovi delegacija održali odvojen sastanak koji je trajao dva i po sata - više nego dvostruko duže od zvaničnih razgovora - i prema medijima povezanim s Kremljem, to je "unaprijed odredilo efikasan tok daljnjih pregovora".

Kijevski mirovni memorandum

Ključna tačka ukrajinskog plana puta je prekid vatre. Kijev zahtijeva da to bude prvi korak ka bilo kakvim daljnjim mjerama i bilo kakvim mogućim mirovnim sporazumima.

Ukrajinska delegacija je ponovo ponudila Moskvi potpuno primirje, kao i recipročnu razmjenu ratnih zarobljenika, povratak djece koju je Rusija otela i oslobađanje svih civila iz ruskog zarobljeništva.

Ministar odbrane Rustem Umerov, koji je predvodio kijevski tim, potvrdio je da je Ukrajina predala Rusiji spisak "nekoliko stotina" ukrajinske djece koju je Rusija prisilno deportovala.

Još jedna tačka dnevnog reda bila je organizacija sastanka na nivou rukovodstva, moguće uz prisustvo američkog predsjednika Donalda Trumpa.

"Vjerujemo da daljnji rad između delegacija ima smisla ako je usmjeren na pripremu sastanka između državnih lidera. Predložili smo ruskoj strani da se sastanak na nivou lidera održi do kraja ovog mjeseca, od 20. do 30. juna. Ovo je veoma važno za proces pregovora“, rekao je Umerov.

Prema medijskim izvještajima, u memorandumu Ukrajine se također navodi da će Kijev nastaviti svoj put ka pridruživanju EU i da će postati članica NATO-a ako postoji konsenzus unutar saveza.

Kijev navodno također poziva na sigurnosne garancije koje bi spriječile Rusiju da pokrene još jedan napad na zemlju, kao i na uključivanje međunarodne zajednice kako bi se to postiglo.

Zauzvrat, Ukrajina bi navodno mogla biti spremna prihvatiti postepeno ukidanje nekih sankcija protiv Rusije, ali uz mehanizam za njihovo ponovno obnavljanje ako je potrebno.

Mirovni memorandum Moskve

Rusija tvrdi da je u svojoj mapi puta ponudila Ukrajini „djelomično“ primirje koje pokriva određene dijelove linije fronta.

Vladimir Medinski, šef ruske delegacije, rekao je da je Rusija pripremila "memorandum u dva dijela", čiji drugi dio predlaže dvodnevni do trodnevni prekid vatre u određenim područjima tokom pregovora.

Također je najavio predstojeću razmjenu zarobljenika i potvrdio da je ruska delegacija primila popis od 339 imena djece koju je predala Ukrajina.

Medinski je rekao da će Rusija razmotriti svaki slučaj na listi i optužio Kijev za ono što je nazvao "režiranjem predstave" na temu deportovane djece, dodajući da je ona uglavnom usmjerena na "simpatične Evropljane".

Medinski je rekao da Kijev "pokušava iscijediti suzu pokretanjem ovog pitanja".

Prema zvaničnim ukrajinskim informacijama, do 20.000 ukrajinske djece ostaje u Rusiji nakon što su ilegalno deportovana iz Ukrajine. To su djeca za koju su prikupljene detaljne informacije. Poznato je njihovo mjesto boravka u Ukrajini i njihova lokacija u Rusiji. Stvarna brojka je vjerovatno mnogo veća.

Yaleov laboratorij za humanitarna istraživanja procijenio je broj deportovane ukrajinske djece na bliže 35.000. Moskva je tvrdila da bi taj broj mogao biti i do 700.000.

Što se tiče potpunog prekida vatre, prvi uslov Rusije je "potpuno povlačenje snaga" Kijeva iz četiri regije Ukrajine - Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona - koje Moskva smatra svojim anektiranim "novim teritorijama".

Rusija također zahtijeva međunarodno priznanje teritorija koje je okupirala od 2014. godine, uključujući Krimsko poluostrvo.

Prema ruskom planu, isporuke zapadnog oružja Ukrajini trebale bi biti zaustavljene tokom primirja, a to se odnosi i na razmjenu obavještajnih podataka.

Moskva također zahtijeva od Ukrajine da ukine ratno stanje i održi izbore prije potpisivanja bilo kakvog mirovnog sporazuma.

Sastanak 2. juna u Istanbulu održan je dan nakon ukrajinske operacije "Paukova mreža", u kojoj se navodi da je Kijev u nedjelju pogodio preko trećine svih ruskih nosača raketa u koordiniranom napadu dronom.**

Nakon te operacije, zahtjevi Rusije prema Ukrajini izneseni u Istanbulu uključuju i "odbijanje Kijeva da se bavi sabotažom i subverzivnim aktivnostima protiv Rusije", piše Euronews.com.