Odjeknula je vijest o odluci mađarske Vlade da napusti Međunarodni krivični sud. To će imati određene pravne posljedice.
Prvenstveno, Mađarska će biti neobavezna za buduće presude i istrage. Država koja napusti MKS ne podliježe njegovim nadležnostima za buduće zločine. To znači da građani te države ili oni koji djeluju na njenoj teritoriji ne mogu biti procesuirani od strane Suda za zločine počinjene nakon istupanja.
Naravno, to ne znači potpuno aboliranje. Iako država više nije članica, MKS i dalje može pokrenuti postupak protiv njenih građana ako Savjet bezbjednosti UN-a uputi slučaj sudu. To se već dogodilo u slučaju Sudana i Libije.
Međunarodni krivični sud ne podržavaju sve zemlje, pa čak ni najveći zagovornici.
MKS je osnovan Rimskim statutom iz 1998. godine, ali neke značajne zemlje nikada nisu ratifikovale taj sporazum ili su se povukle iz njega.
SAD - potpisale su, ali nikada nisu ratifikovale Rimski statut. Čak su povukle i svoj potpis i usvojile zakone koji štite američke građane od nadležnosti MKS-a. Nedavno su uvedene i sankcije nakon što je MKS pokrenuo istragu protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Rusija - Povukla svoj potpis 2016. godine nakon što je MKS istraživao aneksiju krima.
Kina - nikada nije potpisala ni ratifikovala Rimski statut, navodeći suverenitet i zabrinutost oko selektivne pravde.
Indija - Odbila je članstvo zbog zabrinutosti oko suvereniteta i nadležnosti MKS-a nad njenim oružanim snagama.
Turska - Nikada nije potpisala Rimski statu.
Izrael - Potpisao je statut, ali ga nikada nije ratifikovao, a kasnije je povukao potpis
Među značajnijim zemljama tu su i Iran, Pakistan, Saudijska Arabija i Еtiopija.