Izazovi energetske tranzicije u fokusu samita. Pariški ugovor na testu.
Uživo obraćanja sa samita pratite na Euronews Green.
Godišnji samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 počeo je u Bakuu, prijestolnici Azerbejdžana i trajat će do 22. novembra, a okupit će lidere brojnih država, predstavnike biznisa i civilnog društva s ciljem da se ubrzaju akcije za rješavanje klimatske krize.
Uz ekstremne vremenske prilike u porastu i prosječne globalne temperature koje dostižu nivoe bez presedana, COP29 predstavlja ključnu platformu za napredna rješenja, prenosi Euronews Green.
Na početku samita američki izaslanik za klimu John Podesta kaže da je Trumpova pobjeda na izborima "gorko razočaravajuća"
"Trumpova pobjeda na izborima je gorko razočaravajuća za one koji su posvećeni klimatskim akcijama. Posebno, jer opasnosti s kojima se suočavamo postaju sve katastrofalne", upozorio je Podesta.
John Podesta (Izvor: Euronews Green)
"U januaru ćemo inaugurirati predsjednika čiji je odnos prema klimatskim promjenama opisan riječima 'prevara' i 'fosilna goriva'. Jasno je da će nova administracija pokušati da preokrene mnoge klimatske politike koje je uveo predsjednik Biden. Trump je rekao da će još jednom povući SAD iz Pariskog sporazuma, ukinuti desetine ekoloških propisa i omogućiti rast naftne i plinske industrije u zemlji", napominje Podesta.
"To je ono što je rekao i trebamo mu vjerovati", dodao je Podesta.
Ali, uvjerio je salu, "rad na obuzdavanju klimatskih promjena nastavit će se u Sjedinjenim Državama s predanošću, strašću i vjerovanjem".
Podesta se nada da će nastaviti gradnju na prethodnim sporazumima poput prošlogodišnjeg obećanja da će se obnovljiva energija utrostručiti do 2030. godine, napominjući da su Bidden i Haris i dalje na vlasti do januara. Također je otkrio da će SAD sutra zajedno s Kinom i Azerbejdžanom biti domaćin samita o metanu.
Ova godina na putu da bude najtoplija godina u historiji
Na otvaranju COP29, Svjetska meteorološka organizacija UN-a (WMO) upozorila je da je ova godina na putu da bude najtoplija do sada.
Izdato je "crveno upozorenje" zbog tempa klimatskih promjena upozorivši da podaci iz šest međunarodnih skupova podataka pokazuju da su globalne prosječne temperature od januara do septembra bile 1,54 celusijus iznad predindustrijskih nivoa.
2024., mogla bi biti najtoplija godina u historiji (Izvor: AP Photo/Sergei Grits)
Tokom 16 uzastopnih mjeseci (od juna 2023. do septembra 2024.), globalne srednje temperature su vjerovatno premašile sve što je ranije zabilježeno - i često u velikoj mjeri - prema konsolidiranoj analizi ovih skupova podataka WMO. Toplina okeana je takođe dostigla nove rekorde 2023. godine, porast nivoa mora se ubrzava.
Umjetna inteligencija bit će visoko na dnevnom redu
Ovogodišnja konferencija UN-a o klimatskim promjenama po prvi put će okupiti tehnološku industriju da se suoči s klimatskim hitnim situacijama, piše Pascale Davies iz Euronews Nexta.
Samit će održati svoj prvi Dan digitalizacije i druge okrugle stolove s klimatskim utjecajem umjetne inteligencije (AI) na dnevnom redu.
"Pitanje je kako da vratimo dugoročno razmišljanje o ovoj oblasti dok se ljudi utrkuju u izgradnji najbolje umjetne inteligencije", rekao je za Euronews Next Tomas Lamanauskas, zamjenik generalnog sekretara UN-ove Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU).
Umjetna inteligencija visoko na agendi (Izvor: AP Photo/Sergei Grits)
Ali stručnjaci također vjeruju da AI može pojačati ublažavanje klimatskih promjena i pronaći alternativna energetska rješenja.
Primarni fokus ovogodišnje konferencije je klimatsko finansiranje. UN naglašava potrebu za hiljadama milijardi dolara kako bi se pomoglo državama u značajnom smanjenju emisija stakleničkih plinova uz izgradnju otpornosti na prijetnje uzrokovane klimom.
Među ključnim prioritetima COP29 je postizanje dogovora o izdvajanjima za borbu protiv klimatskih promjena, osiguravanje da svaka zemlja ima sredstva za preduzimanje mnogo snažnijih klimatskih akcija, smanjenje emisija gasova staklene bašte i izgradnja otpornih zajednica.
COP pokrenut prije gotovo 30 godina
Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP) održavaju se svake godine i predstavljaju svjetski multilateralni forum za donošenje odluka o akcijama za rješavanje klimatske krize.
Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzija u odnosu na predindustrijski nivo, prenosi Tanjug.
Prva konferencija COP-a održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.
Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
Na dosadašnjim konferencijama su, također, postignuti dogovori u vezi s klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine, kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.
Svjetski lideri o klimatskim promjenama (Izvor: AP Photo/Sergei Grits)
Na konferenciji COP21 postignut je međunarodni dogovor kojim je ograničeno globalno zagrijavanje na “znatno ispod dva Celzija stepena u odnosu na predindustrijske nivoe, uz napore da se ne prelazi granica od 1,5 stepeni.
U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će mobilisati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine s ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.
Na samitu COP27 dogovorena je odluka o stvaranju posebnog fonda za zemlje koje su doživjele velike gubitke i štete usljed klimatskih promjena poput poplava, suša, uragana i drugih vremenskih nepogoda.
Azerbejdžan će ove godine predsjedavati samitom COP29, jer je rotirajuće predsjedavanje samitima UN-a o klimatskim promjenama prešlo na centralnu i istočnu Evropu, dok će naredne godine Brazil biti domaćin samita COP30.
Ovogodišnja konferencija u Bakuu najavljuje ponovni naglasak na obavezama koje se mogu preduzeti i inovativnim mehanizmima finansiranja za pokretanje globalnog napretka.