Premijer Velike Britanije Keir Starmer predstaviće američkom predsjedniku Donaldu Trumpu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu kako bi nadgledali mogući sporazum o prekidu sukobu.
ADVERTISEMENT
Očekuje se da će premijer objasniti kako bi evropske snage mogle nadgledati bilo koji sporazum o prekidu vatre koji je posredovao američki predsjednik kada se sastanu u Washingtonu sljedeće sedmice.
Međutim, prema zapadnim zvaničnicima upućenim u planove, Starmer će tražiti od Trumpa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi odgovorili silom ako Rusija prekrši uslove bilo kakvog primirja, piše The Telegraph.
Anglo-francuska strategija za "snage za uvjeravanje" predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice dok su se borili da odgovore na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom .
Plan je sastavljen iz straha da bi se Tramp mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.
Pete Hegseth, američki ministar odbrane, rekao je da će isključiva odgovornost za bilo kakve mirovne operacije u Ukrajini pasti na Evropljane i Kanadu.
Premijer Starmer je obećao da će djelovati kao “most” između Washingtona i Evrope, jer se čini da su Evropa i Kijev “zamrznuti” od Trumpovih mirovnih napora.
Britanski premijer će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.
Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 vojnika pod vodstvom Evrope biće raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i druge kritične infrastrukturne lokacije, poput nuklearnih elektrana, daleko od trenutnih linija fronta.
Umjesto da stacionira mnogo veće snage u ratom razorenoj zemlji, misija će se oslanjati na "tehnički nadzor", uključujući obavještajne, nadzorne i izviđačke avione, dronove i satelite kako bi pružila "potpunu sliku onoga što se dešava", rekao je zapadni zvaničnik.
Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima da se "nadgledaju i neutralizuju napadi", dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski vazdušni prostor i omogućili komercijalni letovi.
Manje od onoga što je zahtijevao Zelenski
Pomorski patrolni brodovi bi takođe bili poslani u Crno more kako bi nadgledali ruske prijetnje komercijalnim brodskim rutama.
Plan koji su iznijeli zapadni zvaničnici daleko je ispod mirovne misije od 200.000 vojnika koju je zahtijevao Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, kao moguću cijenu za potpisivanje mirovnog sporazuma.
Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenim.
Nakom pregovora u Parizu, Starmer je rekao da bi takva operacija zahtijevala "američku podršku" kako bi se Rusija odvratila od ponovnog napada.
„Svrha zaštite bi bila da imamo povjerenje da Rusija neće izazvati sve snage koje su raspoređene“, rekao je zapadni zvaničnik.
Zaštitni mehanizam bi mogao uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj spremne da odgovore na bilo kakvu rusku akciju u budućnosti.
NATO će morati da otvori diskusiju
Mnogo veće multinacionalne kopnene snage takođe bi mogle biti bazirane na istočnim granicama NATO-a kako bi, ako bi to bilo potrebno, mogle da zaštite evropske trupe unutar Ukrajine.
Strategija takođe zadovoljava dugotrajnu politiku da se NATO trupe ne dovode u direktnu konfrontaciju sa ruskim snagama koje podržavaju Ukrajinu.
Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.
Evropski zvaničnik je za The Telegraph rekao da će NATO takođe morati da otvori diskusiju o svojoj klauzuli o međusobnoj odbrani iz člana 5, koja kaže da je napad na jednu članicu napad na sve.
Iako se ne očekuje da će klauzula pokriti evropske trupe stacionirane u Ukrajini, neke zemlje će insistirati da pokriće ostane ako Moskva odluči da napadne njihovu teritoriju zbog raspoređivanja.
Zelenski se u srijedu verbalno sukobio s Trumpom nakon što je američki predsjednik okrivio Ukrajinu za rusku specijalnu vojnu operaciju i rekao da su zemlji potrebni izbori jer je Zelenski bio duboko nepopularan .
"Nažalost, predsjednik Trump, uz svo dužno poštovanje prema njemu kao lideru nacije koju mi veoma poštujemo, živi u ovom balonu dezinformacija", odgovorio je ukrajinski lider.
Tramp je tada Zelenskog nazvao "diktatorom" i rekao da je "bolje da krene brzo ili mu neće ostati zemlja".