ADVERTISEMENT

U drugom krugu izbora skupio je 71,9 odsto glasova ili 1,122,859, dok je njegov protivkandidat Dragan Primorac (HDZ) dobio tek 24,4 odsto podrške birača, što je u brojkama 380.752, pokazuju konačni rezultati Državne izborne komisije.

Međutim, Primorac je odnio pobjedu u Bosni i Hercegovini. Prema prvim podacima, kandidat HDZ-a i partnera osvojio je 10.227 ili 73,58 odsto glasova, dok je aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dobio 3.671 glas iz BiH ili 26,42 odsto glasova.

Bez značajnih promjena

Milanović se sinoć u svom pobjedničkom govoru prvo zahvalio Hrvatskoj, a odmah potom i BiH. Kako će se njegov novi mandat na Pantovčaku odraziti na BiH i da li će biti promjena u politikama prema našoj zemlji, pitali smo analitičare, koji kažu da se ništa značajnije u odnosu na dosadašnje politike neće promijeniti.

Admir Lisica, stručnjak za regionalne političke odnose i međunarodne politike, za Euronews BiH navodi da će nova pobjeda Milanovića biti jedan nastavak hrvatske politike prema BiH.

Admir Lisica (Izvor: Facebook)

On je rekao da su stavovi oba kandidata prema BiH istovjetni.

“Ja se nadam, baš na tragu i onoga što je član Predsjedništva BiH Denis Bečirević istakao, da ćemo imati u budućnosti prijateljski odnos između BiH i Hrvatske, ali ukoliko Milanović ostane na onome što je radio u prethodnom mandatu, onda to neće biti iskreno prijateljstvo”, izjavio je Lisica.

Međutim, nastavlja Lisica, predsjedničko mjesto i nema pretjerano veliku ulogu, ali jasno je da ono kreira određene stavove kao što je jasno da BiH, tačnije Hrvati u BiH, opet nisu dali podršku Milanoviću.

“Koliko god da je on (Milanović) u prethodnim godinama bio posvećen Hrvatima u BiH, dao je određene populističke izjave, nekada je otežavao i onako otežane unutrašnje odnose između Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH, tako da ne mislim da će se išta bitnije promijeniti”, rekao je Lisica.

Očekivan rezultat u BiH

Dodaje da je pobjeda Primorca u BiH očekivan rezultat. Ako se pogleda retrospektiva odnosa bosanskohercegovačkih Hrvata prema političarima u Hrvatskoj, kaže on, jasno je da su oni desnog usmjerenja i da podržavaju desne kandidate.

“Najčešća podrška je za HDZ i to se iz godine u godinu pokazalo kao tačno. Što se tiče BiH, oni Milanovića ipak percipiraju kao nekog tamo ‘crvenog', iako je on sve samo ne crveni ili lijevi ili liberalni. Vidjeli smo njegove stavove, sve što je on govorio u prethodnom periodu, pa čak su se dva kandidata optuživali međusobno ko je bolji prijatelj sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom, pa su se u jednom trenutku ograđivali od njega”, istakao je Lisica za Euronews BiH, dodajući da su sve to pratili birači u BiH i na osnovu toga dali podršku Primorcu, tačnije politici HDZ-a.

Ista bi situacija bila da je bio bilo koji kandidat HDZ-a, jer Milanović nije dovoljno uvjerljiv za Hrvate u BiH i oni ga ne percipiraju baš kao svog, zaključuje Lisica.

Dosljedni stavovi Milanovića

Bojan Šolaja, direktor Centra za međunarodne i bezbjednosne studije iz Banjaluke, u razgovoru za Euronews BiH navodi da ne očekuje neke velike promjene, ako posmatramo stvari iz ugla Milanovićevog prvog mandata.

Bojan Šolaja (Izvor: YouTube)

“Kao što smo mogli da vidimo u prethodnim godinama, Zoran Milanović je, manje i više, imao neke dosljedne stavove u vezi sa BiH, odnosno, s ukupnom, složenom situacijom u BiH ne samo kada govorimo o političkim pitanjima u BiH, nego i o prisustvu međunarodnog faktora, kao i o integracijaskim procesima u kojima BiH učestvuje. Sa druge strane, manje više, sve je to posmatrano kroz prizmu zaštite položaja hrvatskog naroda u BiH, dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma, konkretno taj dio i koji se odnosi na aktivnost tzv. visokog predstavnika u BiH, koji nije iskoristio neka svoja ovlaštenja da riješi pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva”, istakao je Šolaja.

Sa druge strane, Milanović je zagovarač toga da BiH treba da postane članica EU, upravo iz razloga da bi se, kroz institucionalni okvir, zaštitio položaj Hrvata, dodaje Šolaja.

“Tako da ja negdje očekujem da će u narednom periodu on ostati na istim stavovima kada je BiH u pitanju. Sve što budu refleksije njegove politike, biće usmjerene na položaje hrvatskog naroda u BiH, ali naravno, s obzirom na to da je Hrvatska, kao i Srbija, jedan od garanata, tj. svjedoka potpisivanja Dejtonskom mirovnog sporazuma, očekivaće se vjerovatno i neka njihova aktivnija uloga u svemu tome, što su, između ostalog, tražili ne samo Zoran Milanović, nego i mnogi drugi politički predstavnici Hrvatske, opet s ciljem ne samo zaštite Hrvata u BiH, nego u tom slučaju i dejtonske BiH”, izjavio je Šolaja za Euronews BiH.

Šolaja kaže da trebamo biti sigurni da će Milanović kao predsjednik Republike Hrvatske iskoristi sve u što je u njegovoj političkoj moći da zaštiti položaj hrvatskog naroda u BiH, naravno ne zadirući u BiH ali vodeći se onim što je definisano Ustavom BiH, kao i Dejtonskim mirovnim sporazum.

Tradicionalno glasanje Hrvata u BiH

Nada se i da će biti više podrške kako Milanovića, tako i drugih političkih aktera, da se zatvori kancelarija OHR-a u BiH, koja, prema izjavama određenih političara, predstavlja teret za BiH i politička kretanja u zemlji.

Govoreći o pobjedi Primorca u BiH, Šolaja je saglasan da je takav epilog bio očekivan jer politička struktura, kada je u pitanju hrvatska komponenta u BiH, je takva da oni, u suštini, nemaju lijevu političku opciju, a s obzirom na to da je Zoran Milanović kandidat ljevice, očekivano je da kandidat HDZ-a dobije većinu glasova.

“To je ono što je tradicionalno kada je glasačko tijelo, što se tiče Hrvata u BiH, u pitanju, tako da tu nije bilo nekih iznenađenja. To je u skladu sa onim kako je i ranije bilo, ali s obzirom na to da je Hrvatska politički malo zrelije društvo, oni naravno prihvataju odluku većine. Ono što mogu da vidim i u ranijim godinama, kroz odnose koje Hrvati u BiH imaju sa svojim političkim predstavnicima iz Hrvatske, u suštini predsjednik Hrvatske je predsjednik svih građana pa i onih Hrvata u BiH”, zaključuje Šolaja.