Čija će se imena naći na konačnoj listi kandidata, trebalo bi se znati danas poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna kampanja za osme predsjedničke izbore od sticanja nezavisnosti.
ADVERTISEMENT
Istekao je rok za predaju kandidatura za predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Jedanaest potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, ali prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa, prenosi Index Hr.
Dupli potpisi
DIP je primio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mire Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.
Primio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost), koja je u utorak posljednja stigla u DIP.
Da bi od potencijalnih postali "pravi" kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.
Za to ima rok od 48 sati, ali taj će posao obaviti prije, pa će već danas poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna kampanja koja će trajati do ponoći, 27. decembra (petak). Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. decembra.
Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako prenose hrvatski mediji, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.
Nekoliko kandidata odustalo
Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, ali na samom kraju su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.
Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a na kraju s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović, koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.
Ukoliko informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata bude zvanična, kanididata za predsjedničke izbore u Hrvatskoj bit će ih manje nego prije pet godina, kada ih je bilo 11.
Na izborima u decembru 2019. na glasačkom listiću bila su imena Zorana Milanovića, Kolinde Grabar-Kitarović, Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.
Najviše kandidata za predsjednika Hrvatske, 13, takmičilo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata takmičiilo se i na izborima 1992. godine.
Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali.
Ne uspije li, slijedi drugi krug dvije sedmice kasnije, 12. januara 2025. godine.
Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.