ADVERTISEMENT

Hrvatski lijevo orijentirani predsjednik, Zoran Milanović, glasni kritičar zapadne vojne podršku Ukrajini uslijed trenutne ruske invazije, natječe se za reizbor ovog vikenda protiv niza kandidata, uključujući kandidata kojeg podržava vlada desnog centra.

Milanović, 58-godišnji bivši premijer i najpopularniji političar u Hrvatskoj, smatra se vodećim kandidatom na izborima u nedjelju.

Međutim, malo je vjerojatno da će ostvariti odlučujuću pobjedu. Ako nijedan od osam kandidata ne osvoji više od 50% glasova u prvom krugu, održat će se drugi krug 12. janura.

Milanović je strastveni kritičar premijera Andreja Plenkovića iz desno-centrističke HDZ stranke, a njihovi kontinuirani sukobi postali su ključna značajka nedavne političke scene Hrvatske.

HDZ je, s druge strane, podržao pedijatra i sveučilišnog profesora Dragana Primorca za predsjednika.

Primorac se predstavio kao ujedinitelj, ističući razlike između svoje kampanje i Milanovićeve često polarizirajuće retorike.

Iako se hrvatska predsjednička funkcija smatra uglavnom ceremonijalnom, ona nosi političku moć i uključuje ulogu vrhovnog zapovjednika vojske.

Milanović, koji je doživio porast popularnosti nakon što je prihvatio populističke stavove, stalni je kritičar zapadne potpore Kijevu, zalažući se za neutralnost Hrvatske unatoč njezinoj članici u NATO-u i EU.

On je blokirao sudjelovanje Hrvatske u NATO-misiji obuke za Ukrajinu, izjavivši: "Niti jedan hrvatski vojnik neće sudjelovati u tuđem ratu."

Primorac odgovara naglašavanjem zapadnog usmjerenja Hrvatske, izjavivši: "Hrvatska pripada zapadu, a ne istoku."

Međutim, njegovu kampanju zasjenio je visoko profilirani korupcijski skandal koji je doveo do zatvora hrvatskog ministra zdravstva.

Politički stručnjak Anđelko Milardović sugerirao je da bi Milanovićeva reizbor mogla koristiti demokraciji balansiranjem dominacije vladajuće stranke nad drugim vladinim institucijama.

"Zanima nas vidjeti ravnotežu i kontrolu moći", rekao je.

Međutim, Milanovićevi kritičari izražavaju zabrinutost zbog njegove sklonosti izazivanju skandala s nečuvenim izjavama, što bi moglo ugroziti uspjeh Hrvatske kao posljednje zemlje koja je pristupila EU 2013. godine, prihvatila euro i ušla u Schengenski prostor, postavljajući je na put koji je do sada izbjegao sve bivše jugoslavenske države osim susjedne Slovenije.

Milanović uživa podršku ljevice i najveće oporbene stranke u Hrvatskoj, SDP-a.

Ko su ključni kandidati?

Među ostalim kandidatima je konzervativna nezavisna Marija Selak Raspudić, koja zauzima treće mjesto u predizbornim anketama.

Nekada povezana s krajnje desničarskom konspiratorskom strankom Most, Selak Raspudić sada nastupa kao nestranačka kandidatkinja, fokusirajući se na ekonomska pitanja, pad broja stanovništva i korupciju.

Četvrta je Ivana Kekin iz lijevo-zeleno orijentirane stranke Možemo, koja upravlja glavnim gradom Zagrebu.

Psihijatrica, Kekin sebe opisuje kao "predsjednicu za novu generaciju" i optužuje Primorca i HDZ za preusmjeravanje sredstava iz hrvatskog zdravstvenog sustava.

Još četvero kandidata sudjeluje u utrci, no nitko od njih se ne očekuje da će ući u drugi krug.

Hrvatska ima otprilike 1,6 miliona birača od ukupono 3,8 miliona građana.