Evropska komisija danas je pozitivno ocijenila posljednji zahtjev Hrvatske za isplatu sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Potvrdila je da je Hrvatska ispunila 150 dogovorenih ciljeva i obaveza. Ministarstvo finansija očekuje da će posljednja isplata uslijediti do kraja godine.
Hrvatska je tako postala prva članica Evropske unije s velikim planom oporavka koja je dobila pozitivnu preliminarnu ocjenu završnog zahtjeva prije službenog roka, objavilo je Ministarstvo finansija, javlja Index.hr.
Ukupna vrijednost hrvatskog NPOO-a iznosi 10 milijardi eura. Od tog iznosa 5,8 milijardi eura čine bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde eura zajmovi. Ukupna vrijednost plana odgovara iznosu od gotovo 13 posto hrvatskog BDP-a. U odnosu na veličinu privrede, samo Grčka ima veći plan oporavka.
Hrvatskoj dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura
Hrvatska je posljednji zahtjev za isplatu poslala Evropskoj komisiji 29. septembra, nakon što je provela većinu planiranih reformi i ulaganja.
„Pozitivna preliminarna ocjena Evropske komisije još je jedna potvrda uspješne provedbe hrvatskog NPOO-a, odlučnosti Vlade i efikasnosti uspostavljenog sistema koordinacije i provedbe. Hrvatska je u izuzetno kratkim rokovima provela više od 99 posto svih mjera iz NPOO-a. Rezultati većine tih mjera nadmašili su prvobitno postavljene ciljeve, dok će dvije mjere biti u potpunosti provedene nešto nakon isteka formalnog roka za provedbu NPOO-a“, istakli su u saopćenju.
Hrvatska je dosad iz evropskog fonda za oporavak dobila ukupno 7,3 milijarde eura, od čega 4,9 milijardi eura bespovratnih sredstava i 2,4 milijarde eura zajmova. Ministarstvo navodi da je Hrvatska ispunila sve obaveze povezane s prethodnih osam zahtjeva za isplatu.
Prema podacima Ministarstva, Vlada je provela 78 reformi i ostvarila 162 reformska cilja. Promjene su obuhvatile privredu, poduzetništvo, energetiku, saobraćaj, poljoprivredu, turizam, obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, javnu upravu i druga područja.
Novi vrtići, škole, autobusi i tramvaji
Ministarstvo je izdvojilo i neka od najvećih ulaganja obuhvaćenih završnim zahtjevom za isplatu. Kroz 216 infrastrukturnih projekata osigurano je više od 12.000 novih mjesta u jaslicama i vrtićima. Izgrađene su ili obnovljene 344 učionice u osnovnim i 55 učionica u srednjim školama.
Sredstvima iz NPOO-a finansirana je i nabavka 179 autobusa na alternativni pogon te modernizacija tramvaja u Zagrebu i Osijeku. Energetski je obnovljeno više od dva miliona kvadratnih metara javnih i stambenih zgrada, a proizvedena su i puštena u saobraćaj dva voza na baterijski pogon.
Za novoosnovane firme osigurano je 118 miliona eura podrške, dok su za 308 projekata koji firmama pomažu da smanje potrošnju energije i resursa izdvojena 252 miliona eura.
Među većim projektima je i zagrebački Trg pravde, s 45.000 kvadratnih metara garažnog prostora i 26.000 kvadratnih metara nadzemnog dijela zgrade. U kompleksu će biti smješteni trgovački i upravni sudovi, Centar za mirenje i Pravosudna akademija.
Proširen LNG terminal na Krku
Sredstvima iz NPOO-a finansirani su i proširenje LNG terminala na Krku te jačanje hrvatske plinske mreže. Ministarstvo navodi da su završeni svi ključni dijelovi tih ulaganja, uključujući povećanje kapaciteta terminala i izgradnju nekoliko plinovoda.
Riječ je o plinovodu Zlobin – Bosiljevo, dugom 58 kilometara, proširenju dionice Lučko – Zabok, duge 36 kilometara, te plinovodu Bosiljevo – Sisak – Kozarac, dugom 124 kilometra. Time je povećan kapacitet za prijenos plina prema Sloveniji i Mađarskoj.
Iz Ministarstva poručuju da su provedene reforme i ulaganja pomogli hrvatskoj privredi, poboljšali javne usluge i doprinijeli povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske.
„NPOO stoga nije bio samo skup reformi i ulaganja, već konkretan pokretač promjena koje su ojačale hrvatsku privredu, modernizirale javne sisteme, podigle kvalitet javnih usluga i stvorile bolje uslove za život i rad građana širom Hrvatske. Upravo je to najvažniji rezultat NPOO-a. Njegova postignuća ostat će i nakon završetka ovog instrumenta, čiji će dugoročni učinci u godinama koje dolaze doprinositi većoj produktivnosti, snažnijem privrednom rastu i održivijim javnim finansijama“, kažu u Ministarstvu.
Dva projekta nisu završena na vrijeme
Iako je Evropska komisija dala pozitivnu preliminarnu ocjenu, dvije mjere iz hrvatskog plana nisu u potpunosti provedene u predviđenom roku. Riječ je o ulaganjima u školsku infrastrukturu i projektu robotaksija. Ministarstvo tvrdi da će oba projekta biti završena nakon isteka službenog roka za provedbu NPOO-a.
Ministarstvo navodi da su projekti ulaganja u škole već ugovoreni i da je njihova realizacija u toku. Njihovim završetkom trebalo bi osigurati najmanje 1.962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana.
„Kada je riječ o ulaganjima u školsku infrastrukturu iz sredstava zajma, završetkom svih projekata koji su već ugovoreni i trenutno se provode osigurat će se najmanje 1.962 dodatne učionice i 275 sportskih dvorana. Dakle, ulaganja u škole nastavljaju se s jasnim ciljem. Sredstva za njihovu provedbu su osigurana, a učinci ulaganja u školsku infrastrukturu ostaju. Škole se grade, dograđuju i opremaju, a kapaciteti za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu stalno se povećavaju“, navode iz Ministarstva.
Šta je s robotaksijima?
Drugi projekt koji nije završen u roku odnosi se na robotaksije, odnosno uslugu prijevoza potpuno autonomnim vozilima. Ministarstvo ističe da je riječ o složenom projektu i da će se njegova realizacija nastaviti.
„Ispunjeni su važni preduslovi za završetak projekta, uključujući razvoj i testiranje više od 60 prototipova za provjeru ispunjenosti zahtjeva te razvoj potrebne infrastrukture i softverske platforme. Posebno je važno istaknuti da je Hrvatska prva država članica Evropske unije koja je uspostavila zakonodavni okvir za potpuno autonomna vozila, čime je dala važan primjer i drugim državama članicama“, naveli su u saopćenju.
Ministarstvo nije navelo kada bi robotaksiji trebali početi prevoziti putnike.
Evropska komisija poslala je pozitivnu preliminarnu ocjenu Ekonomskom i finansijskom odboru EU, koji ima četiri sedmice da dostavi mišljenje. Nakon završetka postupka Hrvatska očekuje isplatu posljednjeg dijela sredstava iz NPOO-a do kraja 2026. godine.