Crnogorska skupština danas obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dahau. Ova odluka dolazi prvi put nakon što je u junu 2024. godine usvojena rezolucija o Jasenovcu, što je izazvalo dodatno zaoštravanje odnosa između Podgorice i Zagreba. O samom obilježavanju, reakcijama iz Hrvatske i širem političkom kontekstu, za Euronews Srbija, govori politički analitičar Aleksandar Ćuković.
ADVERTISEMENT
Na početku, Ćuković navodi da je program obilježavanja u osnovi zamišljen kao svečani i memorijalni događaj.
"Riječ je o programu koji ima pretežno muzički i komemorativni karakter, bez najavljenih posebnih političkih govora. Ono što daje dodatnu institucionalnu težinu događaju jeste činjenica da će cio program biti prenošen uživo na parlamentarnom kanalu, čime Skupština Crne Gore formalno potvrđuje značaj obilježavanja dana sjećanja definisanog rezolucijom iz 2024. godine", kaže Ćuković, piše Euronews.rs.
Oštre reakcije iz Hrvatske
On takođe ukazuje da je upravo ova odluka izazvala oštre reakcije iz Hrvatske i da je tema u kratkom roku postala jedno od dominantnih pitanja u javnom i političkom diskursu.
Govoreći o stavu vlasti u Crnoj Gori, on objašnjava da su reakcije podijeljene.
"Politički subjekti koji su inicirali rezoluciju i dalje je podržavaju. Međutim, koalicioni partneri poput Demokrata i Pokreta Evropa sad zauzimaju oprezniji stav i uglavnom se ne oglašavaju javno o samom događaju. Sa druge strane, opozicija je znatno kritičnija i aktivnije komentariše cijelu situaciju", objašnjava on.
Ćuković ocjenjuje da vladajuće stranke balansiraju između podrške rezoluciji i želje da se javni fokus zadrži na evropskim integracijama i drugim prioritetima, smatrajući da ovakva pitanja ne bi trebalo da budu u vrhu političke agende.
Kada je riječ o reakcijama Hrvatske, Ćuković ih dovodi u vezu sa širim kontekstom bilateralnih odnosa i evropskog puta Crne Gore.
On ističe da se odnosi dvije države dodatno zaoštravaju u trenutku približavanja Crne Gore pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji. Iako zvanični Zagreb tvrdi da otvorena pitanja neće koristiti za blokadu procesa, u praksi se, kako navodi, retorika pooštrava.
"Hrvatska, kao članica EU, zauzima poziciju svojevrsnog 'čuvara kapije', naglašavajući da put Crne Gore ka Uniji, u političkom smislu, često prolazi kroz rješavanje bilateralnih sporova sa Zagrebom", kaže sagovornik Euronewsa.
On navodi da se otvorena pitanja ne odnose samo na rezoluciju o Jasenovcu, već i na niz drugih tema, uključujući status školskog broda "Jadran“, imovinska pitanja u Tivatskom zalivu i razgraničenje na Prevlaci. Takođe upozorava da pojedini analitičari smatraju da lista zahtjeva Hrvatske nije konačna.
"Pojedine članice EU, poput Francuske i Njemačke, ne gledaju blagonaklono na bilateralne sporove koji mogu usporavati proces proširenja. Istovremeno, Evropska unija je u prošlosti već pokazala fleksibilnost u specifičnim slučajevima, poput Kipra, kada granice nisu bile jasno definisane, prilikom ulaska u Uniju, pa se progledalo kroz prste", navodi analitičar.
Perspektiva članstva Crne Gore u EU
Govoreći o perspektivi članstva Crne Gore, on ocjenjuje da aktuelni geopolitički trenutak ide u prilog proširenju, jer Unija želi da potvrdi da je politika proširenja i dalje živa i relevantna.
Na pitanje da li postoji rizik da Hrvatska blokira evropski put Crne Gore, Ćuković odgovara da takav strah postoji u dijelu javnosti i opozicije.
"Taj strah je djelimično opravdan, imajući u vidu mehanizme koje Hrvatska kao članica EU može da koristi u procesu pregovora. Tu se takođe mogu potegnuti i oni takozvani Kopenhagenski kriterijumi", kaže on.
Na kraju, Ćuković zaključuje da se Crna Gora nalazi u fazi u kojoj identitetska i unutrašnja politička pitanja imaju visoku političku cijenu na međunarodnom planu. Prema njegovim riječima, odluke koje jačaju unutrašnju političku podršku mogu istovremeno otežati evropski put zemlje, naročito u odnosima sa susjedima i institucijama Evropske unije.