Vaskršnji običaji danas su svedeni, ali i dalje snažno prisutni u svakodnevnom životu, kaže etnolog Bogdan Dražeta, ističući da su farbanje jaja i priprema praznične trpeze ostali centralni dio obilježavanja najvećeg hrišćanskog praznika.
ADVERTISEMENT
Govoreći o porijeklu običaja za Euronews Srbija, Dražeta podsjeća da simbolika jajeta prethodi hrišćanstvu i da se vezuje za drevne, indoevropske tradicije koje su postojale od Sjeverne Indije do Balkana.
"Jaje je imalo veliki simbolički značaj. U prošlosti su se jaja čak zakopavala. Čuvarkuća, koja se čuva tokom cijele godine, simbolizuje zdravlje, plodnost i zaštitu doma", objašnjava on.
Prema njegovim riječima, i tokom perioda komunizma vaskršnji običaji su opstali, iako u svedenijem obliku, dok je kasnije došlo do njihovog snažnijeg javnog obilježavanja i povratka vjerskim praksama.
"Danas se običaji i dalje praktikuju, ali se uočava i takmičenje u tome ko će biti veći domaćin, što često vodi ka komercijalizaciji praznika", navodi Dražeta.
Govoreći o sve prisutnijem simbolu zeca u zapadnoj tradiciji, on objašnjava da je riječ o uticaju popularne kulture i marketinga.
"Zec je preuzet iz germansko-keltske tradicije kao simbol plodnosti, a u naše prostore dolazi kroz filmove, serije i medije. To je dio šire komercijalizacije praznika“, kaže sagovornik.
Ipak, smatra da porodično obilježavanje Vaskrsa ima poseban značaj u savremenom, nestabilnom vremenu.
"Živimo u vremenu nesigurnosti, a vaskršnji običaji nose poruku opstanka i zajedništva. Zato oni i dalje imaju ključnu ulogu u porodici“, ističe Dražeta.