U Hrvatskoj trenutno radi više od 100.000 stranih radnika. Većina ih dolazi iz susjednih zemalja BiH i Srbije, ali sve je veći broj radnika iz azijskih zemalja poput Nepala, Filipina i Indije.
ADVERTISEMENT
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović iznio je podatak da u Hrvatskoj radi tačno 101.300 stranih radnika, a zanimljivo je da čak 17.000 otpada na radnike iz Filipina. Prije 30 godina, u Hrvatskoj je živjelo svega 17 osoba iz ove zemlje.
Hrvatska uskoro uvodi stroge mjere kako bi usporila i stavila pod kontrolu dolazak stranih radnika. Novi propisi produžavaju procedure za dobijanje dozvola i do devet mjeseci, a vlasti najavljuju oštrije kontrole, obavezne kurseve jezika i veće obaveze za poslodavce, piše austrijski portal Kosmo.at.
Mjere imaju za cilj strožiju regulaciju dolaska strane radne snage, a uključuju intenzivnije inspekcijske kontrole, obavezne kurseve jezika te proširene obaveze za poslodavce.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na trajanje procedure za dolazak radnika, koje je znatno produženo. Ivan Crnov, suvlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika, izjavio je za RTL da cijeli proces sada traje između šest i devet mjeseci – od saglasnosti zavoda za zapošljavanje do izdavanja konačne radne dozvole i dolaska radnika u Hrvatsku.
Ranije je, kako navodi, taj postupak mogao biti završen za svega nekoliko dana. Zbog novih, strožijih pravila, njegova agencija već bilježi pad broja posredovanja od 30 do 40 posto, naročito kada je riječ o radnicima iz Nepala.
Nova pravila predviđaju da se radne dozvole mogu produžiti na tri godine, ali istovremeno uvode znatno strožije uslove za poslodavce. Kompanije će ubuduće morati dokazati minimalni godišnji promet od 10.000 eura i položiti mjenice kao garanciju. Novoosnovane firme više neće moći odmah zapošljavati strane radnike, već će morati dokazati najmanje godinu dana poslovanja.
Ministarstvo rada već je podiglo optužnice protiv 11 posredničkih agencija zbog nezakonitih praksi i zabranilo im daljnje zapošljavanje stranih radnika.
Učenje hrvatskog jezika ubuduće će biti obavezno. Već sada su stotine radnika iz Nepala, Indije, Bangladeša i Pakistana završile osnovne kurseve jezika u obrazovnim ustanovama.
Prema procjenama predavača, radnicima je potrebno između tri i šest mjeseci da savladaju osnovnu komunikaciju, uz fond od oko 300 riječi, a sve zavisi od prethodne izloženosti jeziku.