ADVERTISEMENT

Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je da je duboko šokirano i da najoštrije osuđuje, kako je navedeno, otvorenu upotrebu sile Sjedinjenih Američkih Država protiv suverene države Venecuele i djelovanje protiv njenog predsjednika.

U saopštenju se ističe da takvi, kako ih Kina ocjenjuje, hegemonistički potezi Sjedinjenih Američkih Država ozbiljno krše međunarodno pravo i suverenitet Venecuele, te predstavljaju prijetnju miru i bezbjednosti u Latinskoj Americi i karipskom regionu.

Kina je poručila da se čvrsto protivi takvim postupcima, te pozvala Sjedinjene Američke Države da se pridržavaju međunarodnog prava, kao i ciljeva i principa Povelje Ujedinjenih nacija, te da prestanu sa kršenjem suvereniteta i bezbjednosti drugih država.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da oružana agresija Sjedinjenih Američkih Država protiv Venecuele izaziva duboku zabrinutost i snažnu osudu. U Moskvi navode da su američki izgovori za napad neosnovani i da Latinska Amerika mora ostati zona mira.

„Ideološko neprijateljstvo trijumfovalo je nad pragmatizmom. Venecueli mora biti garantovano pravo da odlučuje o svojoj sudbini bez miješanja spolja“, poručeno je u saopštenju, uz naglasak da Rusija podržava inicijativu za sazivanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN i poziva na rješenje putem dijaloga.

Snažnu osudu uputilo je i Ministarstvo spoljnih poslova Bjelorusije, koje je američke udare ocijenilo kao direktnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti. Minsk je izrazio „nepokolebljivu podršku legitimnoj vladi Venecuele“, ističući da je pravo venecuelanskog naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini nepovredivo i da se nijedan oblik spoljnog miješanja, posebno silom, ne može opravdati.

Reagovala je i libanska oružana grupa Hezbolah, koja je u saopštenju osudila, kako je navedeno, „terorističku agresiju i američko nasilništvo“ protiv Venecuele. Hezbolah je poručio da izražava punu solidarnost sa venecuelanskim narodom, predsjedništvom i vladom u suočavanju sa američkom agresijom.

Predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva ocijenio je američki napad kao prelazak „neprihvatljive granice“, upozorivši da se radi o teškom kršenju suvereniteta Venecuele i opasnom presedanu za međunarodnu zajednicu. Lula je podsjetio da je ranije upozoravao da bi oružana intervencija mogla dovesti do humanitarne katastrofe, te ponudio posredovanje Brazila u rješavanju krize.

Osudu napada uputio je i predsjednik Čilea Gabrijel Borić, koji je poručio da vlada te zemlje izražava zabrinutost i osuđuje vojne akcije SAD u Venecueli, uz poziv na mirno rješenje krize. Čile je, kako je naveo, ponovo potvrdio privrženost osnovnim principima međunarodnog prava, uključujući zabranu upotrebe sile, nemiješanje u unutrašnje poslove država i poštovanje teritorijalnog integriteta.

Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro naveo je da Bogota sa dubokom zabrinutošću prati izvještaje, upozorivši na eskalaciju tenzija u regionu. Kolumbija je, kako je istakao, bezuslovno posvećena principima Povelje UN i odbacuje svaku jednostranu vojnu akciju koja bi mogla ugroziti civile. U tom kontekstu, kolumbijske vlasti su mobilisale oružane snage i rasporedile ih duž granice, zbog straha od mogućeg masovnog priliva izbjeglica.

Iz Londona je poručeno da Velika Britanija nije učestvovala u napadima. Premijer Kir Starmer izjavio je da želi da razgovara sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i saveznicima kako bi se utvrdile sve činjenice.

„Mogu biti apsolutno jasan da nismo učestvovali i vjerujem da svi treba da poštujemo međunarodno pravo“, rekao je Starmer, prenosi Rojters.

Evropska unija pozvala je na deeskalaciju i mirno rješenje krize. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta saopštio je da EU sa velikom zabrinutošću prati situaciju u Venecueli i insistira na rješenju u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas poručila je da Unija pažljivo prati razvoj događaja, uz poziv na uzdržanost, naglašavajući da se u svim okolnostima moraju poštovati međunarodni pravni principi. Ponovila je stav EU-a u vezi s potrebom za "tranzicijom" u Venecueli: "EU je više puta izjavila da gospodin Maduro nema legitimitet i da je branio mirnu tranziciju."

Izrael je pozdravio američku vojnu operaciju u Venecueli i hapšenje predsjednika Nicolasa Madura, ocijenivši je istorijskim trenutkom i važnim korakom ka povratku demokratije u toj zemlji. Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Saar poručio je da Izrael podržava djelovanje Sjedinjenih Američkih Država, koje su, kako je naveo, pod vođstvom predsjednika Donalda Trumpa preuzele ulogu „lidera slobodnog svijeta“.

„U ovom istorijskom trenutku Izrael stoji uz slobodoljubivi narod Venecuele, koji je godinama patio pod nelegalnom tiranijom Nicolasa Madura“, naveo je Saar.

On je izrazio zadovoljstvo zbog, kako je rekao, uklanjanja diktatora koji je predvodio mrežu droge i terora, te istakao nadu da će Venecuela krenuti putem demokratije i uspostaviti prijateljske odnose sa drugim državama. „Narod Venecuele zaslužuje da slobodno ostvaruje svoja demokratska prava“, poručio je izraelski ministar.

Saar je dodao da Južna Amerika zaslužuje budućnost oslobođenu, kako je naveo, „osovine terora i narkotika“, naglašavajući da međunarodna zajednica treba da podrži demokratske promjene u regionu.

Poziv na smirivanje situacije uputila je i Španija. Ministarstvo spoljnih poslova u Madridu saopštilo je da poziva na deeskalaciju i umjerenost, uz spremnost da ponudi svoje dobre usluge u cilju postizanja mirnog i pregovaračkog rješenja aktuelne krize.

Zabrinutost su izrazile i Njemačka i Italija. Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je u stalnom kontaktu sa ambasadom u Karakasu, dok je italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani naveo da je aktivirana krizna jedinica zbog bezbjednosti oko 160.000 italijanskih državljana koji žive u Venecueli.