ADVERTISEMENT

Jer nakon što je Županijski sud u Splitu donio rješenje o njegovu izručenju BiH, a koja ga traži zbog optužbi da je zloupotrijebio položaj i ovlaštenja, kao i da je primio dar i druge oblike koristi, istu je odluku kraljem februara ove godine donio i Vrhovni sud. Tako da se Galićeva sudbina, po sili zakona s obzirom na pravomoćnost odluke, od ranog proljeća nalazi u rukama Damira Habijana, ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koji treba donijeti finalnu odluku i staviti potpis na dokument, piše hrvatski portal Jutarnji list.

Potvrdili su to i sa Županijskog suda u Splitu:

"Nakon što je Vrhovni sud potvrdio prvostepeno rješenje, 23. aprila 2025. predmet je poslan Ministarstvu pravosuđa uprave i digitalne transformacije na odluku o izručenju, sukladno članku 57. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima. Nikakve druge pravne radnje ovaj sud nije trebao poduzimati. Zakonom nisu propisani rokovi za realizaciju izručenja."

Inače, Galiću koji ima i hrvatsko državljanstvo je odbijena i ustavna tužba za koju njegov hrvatski advokat Ivan Gržić ističe kako "odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mora značiti ništa u smislu izručenja njegova branjenika Bosni i Hercegovini".

"U provedenom sudskom postupku se utvrđivalo je li udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, dok konačnu odluku donosi Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije shodno odredbama iz čl. 57. st. 2. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima. Radi se o diskrecijskoj ocjeni resornog ministra i smatram da ne bi trebalo doći do izručenja obzirom da u praksi ne postoji reciprocitet tj. Bosna i Hercegovina ne izručuje Republici Hrvatskoj potraživane osobe u istovjetnim situacijama. Pored toga, navedeni predmet prati niz suspektnih okolnosti a isti ima i političku konotaciju te stoga smatram da Zoran Galić u Bosni i Hercegovini ne bi imao pravično suđenje", pojašnjava za Jutarnji list odvjetnik Gržić.

Za hrvatske sudove je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za Galićevim izručenjem BiH, a on je, pak, naglašavao u ustavnoj tužbi da su mu povrijeđene njegove temeljne slobode i ljudska prava.

A situacija se za njega ozbiljno zakomplicirala 6. avgusta prošle godine kada je bosanskohercegovačko tužilaštvo zatražilo od tamošnjeg suda određivanje pritvora i raspisivanje potjernice. Jer do tog poteza je došlo nakon što su mjesec dana ranije, 9. jula, pripadnici MUP-a RS s kolegama iz SIPA-e temeljem naloga tužilaštva banuli u kuću Zorana Galića zbog sumnji da je u zamjenu za mito štitio međunarodnu grupu krijumčara cigareta. No, za razliku od pomoćnika komandira Jedinice Granične policije Trebinje Blagoja Milovića te Ivice Bage, koji su zatečeni na svojim adresama te su uhapšeni i pritvoreni, Galiću su mogli staviti 'soli na rep'. Jer, kako je utvrđeno, on je dan prije prešao granicu i ušao u Hrvatsku.

Tamošnje institucije su optužile Galića da je pobjegao nakon što mu je neko dojavio da mu se sprema uhićenje, no Galić je to od početka demantirao tvrdeći da se u RH zatekao zbog liječenja.

U nizu podnesenih žalbi na rješenja Galić ističe da je riječ o "klasičnom političkom progonu kad je trebao početi obnašati najvišu političku dužnost u BiH na mjestu direktora SIPA-e s ciljem da ga se kao pripadnika hrvatskog naroda minorizira, diskreditira i odstrani".

Pritom je ukazivao, među ostalim, i da mu niko u slučaju izručenja ne može garantirati sigurnost jer bi se mogao naći u kaznionici ili zatvorskoj jedinici s osobama koje je kao policajac procesuirao i istraživao radi činjenja najtežih krivičnih djela. Opetovano se dotaknuo i svog lošeg zdravstvenog stanja koje je bilo povod da dan prije uhićenja stigne u RH.

"Prilikom donošenja rješenja o izručenju, nije se vodilo računa da se radi o bolesnoj osobi koja se unazad sedam godina liječi po zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj i to zbog karcinoma štitne žlijezde. I upravo imajući to u vidu, ali i zbog humanitarnih te zdravstvenih razloga, izručenje bi trebalo odbiti", istaknuo je Galić u žalbi.

Ustavni sud je u detaljno analizirajući obrazloženja prvostepene i drugostepene odluke sudova u Galićevu slučaju a onda potom i njegove žalbe zaključio da nije bilo uskrate pravičnosti na što se Galić poziva. Također Ustavni sud tvrdi i da nije dokazao da bi mu u krivičnom postupku u BiH prijetila opasnost ili da bi bila pričinjena ili, pak, prijetila flagrantna povreda prava na pravično suđenje.

Podsjetimo, izvidi protiv Galića i ostalih pokrenuti su nakon što je policija otkrila enkriptiranu komunikaciju Sky u kojoj Bago svom saradniku Borisu Ivelji 2021. piše kako su Galiću odlučili pokloniti VW Passat.

"Ej. Javio mi se danas Zoran Galić da bi minja auto. Uzeo bi Passata ko tvoj, ima kod mene jedan 15te., jesi za to da mu ga poklonimo? I reka bi mu da je od nas svih, mene je izaša oko 14000!" - napisao je Bago.

Premda Galić nije sudjelovao u toj komunikaciji na Skyu, Bago je Ivelji poslao screenshotove svoje prepiske s osobom koju u telefonu ima memoriranu kao Z. Galic, a za koju istražitelji sumnjaju da je upravo zamjenik direktora SIPA-e. Na tim screenshotovima vidljivo je da mu ta osoba zahvaljuje, a osim razgovora o Passatu čiju je fotografiju Bago poslao "Z. Galicu", poslao mu je i Iveljine podatke kako bi navodno provjerio je li Ivelja možda pod nadzorom policije.

Sporni je Passat doista pronađen kod Galića, no izvori bliski obrani tvrde da je Galićev sin tražio zamjenu za svoje dotadašnje vozilo te ga je zamijenio Passatom koji je Bago imao u svojoj autokući Celeritas d.o.o. u Imotskom.