Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar odbrane Ivan Anušić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid posjetili su u ponedjeljak vojni poligon "Eugen Kvaternik" u Slunju i tom prilikom obišli objekte predviđene za polaznike temeljnog vojnog osposobljavanja, javlja Anadolija.
ADVERTISEMENT
Vojni poligon na Slunju jedna je od tri lokacije na kojima će se provoditi temeljno vojno osposobljavanje. Uz njega, tu je još kasarna "General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk" u Kninu i kasarna "123. brigade HV" u Požegi.
Mjesečna naknada
Nakon obilaska objekata u kojima će boraviti budući vojnici, ministar Anušić rekao je kako je sve spremno za temeljno vojno osposobljavanje te da se još samo čeka usvajanje zakonskog okvira koji će ga regulirati.
"Oružane snage pripremile su infrastrukturu i danas smo se ponovno uvjerili da je sve spremno. Obišli smo blagovaonicu, spavaonice, učionice, dakle prostore u kojima će boraviti dva mjeseca u sklopu temeljnog vojnog osposobljavanja", rekao je ministar te dodao kako su Zakon o odbrani i Zakon o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske u fazi usuglašavanja te kako se očekuje da bi trebali biti usvojeni do ljetne pauze Hrvatskog sabora, odnosno kako se prvi vojnici u kasarnama očekuju najesen.
Osvrnuvši se na prednosti koje će imati kandidati koji budu na temeljnom vojnom osposobljavanju, ministar je izdvojio mjesečnu naknadu od 1.100 eura, upis dva mjeseca TVO-a u radni staž te prednost pri zapošljavanju u državnoj i javnoj službi za one koji završe TVO.
Naglasio je da zaposleni vojnik ne može i ne smije tokom temeljnog vojnog osposobljavanja dobiti otkaz jer će njegova prava iz radnog odnosa mirovati u skladu sa Zakonom o radu. Studenti će pak moći zatražiti odgađanje služenja TVO-a za vrijeme studiranja, a najduže do navršene 29. godine.
Naglasio je kako će na temeljno vojno osposobljavanje moći ići i djevojke, a danas one zajedno s mladićima završavaju dobrovoljno vojno osposobljavanje, na kojem čine oko 15 posto od ukupnog broja polaznika.
Stanje u regionu
Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i sve veći broj kriznih tačaka i pogoršana sigurnosna situacija širom svijeta tjeraju mnoge zemlje da razmišljaju o svom vojnom potencijalu, a iznimka nisu ni zemlje Zapadnog Balkana.
Članice NATO-a Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija povećale su vojne budžete, a i Srbija i Kosovo, koje nisu članice tog saveza, krenule su sličnim putem.
U tom pogledu, za Bosnu i Hercegovinu se može reći da ne hvata korak sa susjedima.