Dijalog s lokalnom zajednicom i pronalaženje optimalnog rješenja za izabranu lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada bio je cilj konferencije o uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora.
Zbrinjavanje nuklearnog otpada uvijek je kompleksno pitanje koje zahtijeva pomno planiranje i međunarodnu suradnju.
Konferenciju su organizirali Srpsko narodno vijeće i SNV i Općina Dvor, a sudionici su prvoga dana posjetili NE ''Krško'', zatim je u Zagrebu održana panel-rasprava "Izazovi zbrinjavanja nuklearnog otpada na području općine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice", a zadnjeg dana konferencije, u srijedu, učesnici su posjetili lokaciju budućeg skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.
Tokom konferencije tražio se odgovor na pitanja - kako nuklearna elektrana utiče na okoliš, koliko ekološka naknada pomaže razvoju tog područja i kako se uopšte živi u susjedstvu takvog objekta.
Organizatori su istaknuli kako im je želja bila osigurati dijalog s lokalnom zajednicom i ukazati na optimalno rješenje za izabranu lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Kao cilj konferencije istaknuli su i izradu prijedloga dugoročnog i nezavisnog monitoringa koji bi na adekvatan način osigurao uključivanje javnosti.
Na lokaciji Čerkezovac bi se skladištio nisko i srednjeradioaktivni otpad iz NE ''Krško''
Voditelj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Fondu za financiranje razgradnje NE ''Krško'', Goran Kukmanović naglasio je da će na lokaciji Čerkezovac biti izgrađeno skladište, a ne odlagalište radioaktivnog otpada.
''U toku je postupak ishođenja lokacijske dozvole te su završena opsežna geološka ispitivanja, određeno je nulto radiološko stanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te je napravljena studija potresne opasnosti.
U skladištu na Čerkezovcu skladištit će se nisko i srednjeradioaktivni otpad iz NE ''Krško'' i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, naveo je.
Naglasio je da će iduće godine u javnu raspravu ići Studija uticaja na okoliš u Hrvatskoj i BiH, te je pozvao lokalno stanovništvo da u njoj sudjeluje.
Ponovio je da se na Čerkezovcu planira gradnja privremenog skladišta nisko i srednjeradioaktivno otpada, a odlagalište otpada u Hrvatskoj se planira do 2092. godine te će se radioaktivni, nuklearni otpad skladištiti na 100 metara dubine, dok se na Čerkezovcu gradi objekt za površinsko skladištenje.
Naveo je i da nije planirana alternativna lokacija Trgovskoj gori za skladištenje radioaktivnog otpada.
Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je lokacija izgradnje Centra u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori određena još 1999. godine, i to političkom odlukom.
''Niko nas ništa nije pitao, ni općinu ni lokalnu zajednicu. U bivšoj državi bile su predložene četiri lokacije za skladište. Sabor RH nije raspravljao o tim lokacijama, nego je donesena politička odluka o izboru Čerkezovca za skladište niskog i srednjeradioaktivnog otpada,'' rekao je Arbutina.
Kad Studija utjecaja skladišta na okoliš bude u javnoj raspravi, dodao je, prvi put ćemo imati alat kojim ćemo moći izreći stav lokalne zajednice.
''Ne vidim protest kao rješenje, koristit ćemo sve druge dostupne alate,'' naglasio je.
Lokalno stanovništvo zabrinuto
Istaknuo je i da lokalno stanovništvo ne zna kakve posljedice bi izgradnja centra mogla imati na njihov život, cijene nekretnina i gospodarstvo, kao ni to kakve bi koristi moglo imati od tog objekta.
''U Hrvatskoj jednostavno nema zakonskog okvira prema kojem bi lokalno stanovništvo imalo koristi i bolje živjelo od ovakvog objekta,'' utvrdio je načelnik Općine Dvor.
Ekološki aktivist i sudionik konferencije Toni Vidan rekao je da je trebalo napraviti studije za nekoliko lokacija, pa onda izabrati najmanje lošu lokaciju, a za Čerkezovac je rekao da nije prihvatljiva lokacija zbog blizine rijeke Une i granice s BiH.
''Ovako je lokalna zajednica stavljena pred gotov čin i uopšte ne sumnjam da će studija uticaja na okoliš pokazati da ovo nije dobra lokacija,'' dodao je.
Savjetnica parlamentarnog kluba ''SUMAR'' Donjeg doma španjolskog parlamenta Maria del Mar González Báez kao loše rješenje istaknula je da je skladište planirano na vrhu brda. Apelovala je da se u donošenje odluke uključi javnost i buduća rješenja traže u prelasku na održivu zelenu energiju.
Organizatori konferencije ističu da bi ekološka naknada za općinu Dvor mogla otvoriti brojne razvojne mogućnosti i pomoći da se cijeli kraj razvije, no da još uvijek postoji mnogo dilema i bojazni na koje treba odgovoriti i koje treba riješiti, prenosi HRT.