ADVERTISEMENT

Zbog raznih stresnih situacija izazvanih socioekonomskim neprilikama građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za takozvanim "lijekovima za sreću".

Veoma nepovoljan uticaj na duševno stanje građana ostavljaju loša finansijska situacija, nesigurnost društva, društvenih zajednica, zahtjevni rokovi na poslu, toksično okruženje kao i svakodnevni razni pritisci.

Iako u ovom trenutku nisu mogli dostaviti zbirne podatke za 2024. godinu, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine potvrdili su za Euronews.ba da je trend rasta upotrebe ovih i sličnih lijekova nastavljen još od 2021. godine.

Izvještaj (Izvor: Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH)

Antidepresivi (N06A) koriste se za liječenje umjerene i teške depresije, organskog depresivnog poremećaja i distimije. Anksiolitici (N05B), najčešće benzodiazepini, primjenjuju se za liječenje anksioznosti i imaju sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno djelovanje. Hipnotici i sedativi (N05C) koriste se prvenstveno za liječenje nesanice, a neki imaju i anksiolitičke efekte.

Poteškoće mentalnog zdravlja mogu biti različitog intenziteta, težine i trajanja. Prema podacima kojima raspolažemo svaka druga osoba tokom svog života ima određeni vid poteškoća vezanih uz vlastito mentalno zdravlje, što predstavlja veliku opterećenost za pojedinca, porodice, lokalnu zajednicu ali i značajan ekonomski teret društvu.

Psihološki problemi još su tabu tema našeg društva

Specijalistkinja neuropsihijatrije u razgovoru za Euronews.ba između ostalog kazala je da nažalost broj pacijenata koji se javljaju sa simptomima napetosti, nervoze, tjeskobe, zabrinutosti, prezasićenosti, sniženog raspoloženja, izrazite anksioznosti, smanjene funkcionalnosti i produktivnosti je iz dana u dan veći.

Prema njenim riječima, ovo je statistički zabrinjavajući podatak koji govori da polovina stanovništva boluje od određenog tipa mentalne bolesti.

"Pomenuti podaci vezani su za pojedince koji su potražili pomoć profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja, pa se predpostavlja da je broj onih kojima je pomoć potrebna veći, ali radi stigmatizacije i nedovoljno razvijene svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, koje se ne moze odvojiti od tjelesnog, većina se još uvijek ne usuđuje potražiti adekvatnu pomoć, istakla je dr. Mirela Arnautović - Tahirović.

Dodala je da u posljednjih nekoliko godina, posebno nakon pandemije Covid-a, značajno se radilo na podizanju svijesti o mentalnom zdravlju, što je rezultiralo povećanim brojem pacijenata.

"Ipak i dalje je prisutan veliki procenat onih koji radi stigmatizacije, stida i straha ne traže stručnu pomoć. Međutim, ozdravljenje je moguće, ukoliko se pomoć potraži na vrijeme", kaže dr. Mirela Arnautović - Tahirović.

dr. Mirela Arnautović - Tahirović (Izvor: Ustupljena fotografija)

Obavezne konsultacije sa stručnjacima

Anksioznost i depresivnost često idu zajedno, a ljudi nerijetko pokušavaju sami prevazići te simptome. Psihičke smetnje često se manifestiraju i kao somatski simptomi, pa pacijenti idu od doktora do doktora.

"Pojedinci se i ne snalaze sa svojim doživljavanjima, nadaju se da će sami prevazići fazu u kojoj su se zatekli, pokušavaju sebi pomoći na razne načine. Ako to traje duže, počne ih remetiti u svakodnevnim aktivnostima ili smanjivati njihovu radnu, porodičnu i socijalnu funkcionalsnost, najčešće tek tada zatraže pomoć psihoteraputa, zatim po njegovoj preporuci ili po vlastitoj procjeni zatraže i pomoć psihijatra", naglasila je dr. Arnautović - Tahirović.

Uobičajeni lijekovi su antidepresivi, anksiolitici i hipnotici, a samoinicijativno uzimanje anksiolitika može biti rizično. Važno je objasniti pacijentima kako lijekovi djeluju, njihove nuspojave i rizike, te razbiti mitove o opasnostima psihijatrijskih lijekova.

Psihoterapija i farmakoterapija ne isključuju jedna drugu, obje su važne za dugoročnu stabilnost i održavanje mentalnog zdravlja, dodala je dr. Arnautović - Tahirović.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Farmakoterapija nije „čarobna pilula“

Pored farmakoterapije, neizostavna je podrška porodice i okoline za oporavak osoba s mentalnim poteškoćama, jer osjećaj sigurnosti pomaže u procesu liječenja.

Prema mišljenju dr. Arnautović - Tahirović trajanje oporavka ovisi o težini problema, životnim okolnostima i fazama kroz koje osoba prolazi.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Podizanje svijesti o mentalnom zdravlju

Edukacija o mentalnom zdravlju, kroz seminare, literaturu i podizanje svijesti među roditeljima, važna je za razbijanje predrasuda i bolje razumijevanje mentalnih poteškoća kod djece, učenika u školi, mentalnim poteškoćama vezanim uz bračne odnose i slično.

"Preventivne mjere za očuvanje mentalnog zdravlja uključuju formiranje lokalnih organizacija koje će educirati stanovništvo, nastavnike, poslodavce i novinare o mentalnim poteškoćama. Također, važno je izraditi državni plan za borbu protiv mentalnih bolesti, smanjiti stigmu kroz nacionalni program i izgraditi timove za psihološku pomoć u zajednicama, uključujući mobilne timove. To bi pomoglo u prevenciji i smanjenju rizika od mentalnih problema", zaključuje Tahirović - Arnautović.

Ilustracija (Izvor: Pixabay)

Lijek koji se uzima "na svoju ruku" nije dobar lijek

Neozbiljna shvatanja problema i potiskivanje osjećaja, strah od osuda, ono je zbog čega građani samoincijativno posežu za lijekovima koje ne bi smjeli uzimati bez preporuke stručne osobe. Takvo postupanje može stvoriti samo dodatne smetnje, te dovesti do pogoršanja kliničke slike.

Farmaceuti igraju ključnu ulogu u educiranju pacijenata o njihovim lijekovima, uključujući informacije o doziranju, nuspojavama i interakcijama.

Također, mogu pružiti savjete o pravilnom uzimanju lijekova i strategijama za upravljanje nuspojavama.

Ilhana Dolović Hadžajlija, magistra farmacije, pojašnjava da antidepresive i lijekove za smirenje ne trebamo uzimati "na svoju ruku". Uzimanje lijekova na takav način, može dovesti do ovisnosti. Ukoliko se utvrde blagi ili umjereni poremećaji, kao dodatak ishrani, preporučuju se lijekovi na prirodnoj bazi koje, iako nemaju negativne posljedice, treba uzimati prema savjetima stručne osobe.

Ilhana Dolović Hadžajlija (Izvor: Ustupljena fotografija)

"Postoje različite alternative lijekovima, uključujući terapiju (npr. kognitivno-bihevioralnu terapiju), vježbanje, meditaciju, i promjene u ishrani. Biljni suplementi i dodaci prehrani poput Pustirnika (fitokompleks čije je djelovanje pojačano vitaminom B6 i Mg), 5-HTP (istovremeno podržava proizvodnju serotonina i melatonina), valerijana u svim oblicima (čajevi, tinkture, biljni suplementi) mogu zaista mnogo pomoći u ublažavanju simptoma. Naravno, najbolje je porazgovarati sa mr. ph. i uz stručnu pomoć odabrati najbolje", istakla je Dolović Hadžajlija.

Razlike u potrošnji među demografskim grupama

Dodala je da razlike u potrošnji mogu biti povezane s različitim životnim fazama, stresovima i mentalnim stanjima koja su specifična za određenu dobnu grupu.

"Nažalost sve veći porast psihosmetnji prisutan je kod i mladih. Predrasude i zablude o psihoterapiji i lijekovima dovode do suicuda. Kako starije osobe često imaju veću potrošnju antidepresiva, dok mladi ljudi više koriste antiksiolitike. "Također, žene su sklonije uzimanju ovih lijekova u poređenju s muškarcima, što može biti povezano s različitim faktorima, uključujući hormonalne promjene i socijalne pritiske" istakla je ona.

Ilustracija (Izvor: Pexels)

Mentalno zdravlje: Ključ za bolje društvo

Kroz prizmu mentalnog zdravlja, važno je shvatiti da je dobrobit pojedinca povezana s cjelokupnim zdravljem, fizičkim i psihičkim, te da treba ulagati u prevenciju, liječenje i podršku mentalnom zdravlju, kao što to činimo s fizičkim bolestima.

"Mentalno zdravlje je, iako nevidljivo, jednako važno kao i fizičko", zaključuje Dolović Hadžajlija.

Nerazumijevanje i neprihvatanje problema od okoline ne smije i ne treba biti zid spoticanja kada je u pitanju traženje pomoći stručnih osoba.

Iz apoteka poručuju kako im se osobe koje osjete bilo koji problem ovog tipa mogu obratiti za pomoć, a ukoliko primijete da to nije u njihovom dometu, te da ne mogu pomoći, uputit će ih na pravu adresu.

Ilustracija (Izvor: Pixabay)

SOS telefonska linija

Uslugu “Plavi telefon” pokrenulo je Udruženje “Nova generacija” 2013. godine. Udruženje svojim aktivnostima promoviše zaštitu ljudskih prava, prvenstveno prava djeteta, te implementaciju programa za zaštitu ugroženih kategorija, djece i mladih.

Plavi telefon je besplatna, anonimna i povjerljiva linija koja pruža psihološku pomoć djeci i mladima. Pruža podršku u kriznim situacijama, ali i u svakodnevnim problemima. Razgovori su povjerljivi, osim u slučajevima kada postoji opasnost po život ili sigurnost, jedino u tom slučaju informacije se prosljeđuju nadležnim institucijama.

Pozivi su besplatni, a prijave nasilja i problema mogu biti anonimne.

Telefonska psihološka pomoć (Izvor: Plavitelefon.ba)