Nekoliko zemalja proširilo je svoje smjernice za vakcinaciju protiv gripe ove godine, ali stope vakcinacije su i dalje neoptimalne, kažu zdravstveni stručnjaci.
ADVERTISEMENT
Sezona gripa je u punom jeku, ali Evropljani su manje zaštićeni zbog pada nivoa vakcinacije među rizičnim grupama.
Procjenjuje se da 27.600 ljudi umre od gripe svake godine u Evropskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu, a bolnice su trenutno prepune jer se bore s nizom respiratornih bolesti, uključujući gripu, COVID-19, norovirus koji izaziva povraćanje i respiratorni sincicij virus (RSV).
U međuvremenu, ljudski metapneumovirus (HMPV), koji obično dostiže vrhunac u kasnu zimu, dolazi na naslovnice zbog epidemije u Kini.
Starije odrasle osobe, vrlo mala djeca, trudnice i osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom ili hroničnim zdravstvenim stanjima su pod većim rizikom da se ozbiljno razbole od gripe, a javne zdravstvene vlasti obično preporučuju da se vakcinišu protiv gripe svake godine.
Nekoliko zemalja je čak proširilo svoje smjernice o vakcinama ove godine – ali stope vakcinacije protiv gripa su u padu širom Evrope, posebno za starije odrasle osobe i zdravstvene radnike, prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Kao rezultat toga, nivoi imunizacije u većini zemalja su daleko ispod onoga što se preporučuje za zaštitu javnog zdravlja, što je dovelo do toga da evropski zdravstveni zvaničnici u oktobru podignu uzbunu zbog niskih stopa.
"Često ono što vidimo u široj javnosti je pogrešno prepoznavanje rizika" od gripe, koja može biti "izuzetno ozbiljna", rekao je za Euronews Health Ben Kasstan-Dabush, docent na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu.
Dok se vakcine ažuriraju na osnovu sojeva gripe za koje se očekuje da će kružiti te godine, "ljudi mogu imati osjećaj da mogu da kontrolišu svoje simptome i da im možda nije potrebna vakcinacija", dodao je Kasstan-Dabush.
Među starijim odraslim osobama u sezoni 2023-2024, vakcinacija protiv gripa kretala se od 12 posto u Slovačkoj do 78 posto u Danskoj, koja je bila jedina zemlja koja je uz Irsku postigla cilj EU od 75 posto u posljednje tri sezone gripe.
Stope imunizacije ostale su relativno stabilne ove godine u nekim zemljama, ali su pale među starijim osobama u Hrvatskoj, Francuskoj, Islandu, Italiji, Portugalu, Rumuniji, Sloveniji i Španiji, utvrdio je ECDC.
Trendovi prošle sezone nisu uvijek bili ujednačeni.
Na primjer, dok Danska ima tendenciju da ima veći nivo vakcinacije, njen obuhvat je prošle godine pao za trudnice i odrasle u cjelini. A u Španiji, gdje su djeca imala mnogo veće šanse da se vakcinišu prošle godine u odnosu na prethodnu sezonu, stopa vakcinacije je opala među zdravstvenim radnicima.
Zašto opadaju stope vakcina
Nizak unos vakcina bio je dugoročni izazov za Evropu, ali je dobio novu hitnost usred pandemije COVID-19 – a onda je pao s radara mnogih ljudi nakon što je prijetnja nestala.
U Belgiji, na primjer, vakcinacija je naglo porasla od 2019. do 2020., a zatim je ponovo opala 2021. godine, navodi se u izvještaju o belgijskom zdravstvenom sistemu.
"Naslijeđe ere COVID-19 je da su ljudi umorni od poruke o vakcini“, rekao je Kasstan-Dabush, ali "ne mislim da je to nužno dominantni faktor" koji smanjuje stope imunizacije.
Povjerenje javnosti u vakcine uveliko varira širom Evrope.
U Latviji, na primjer, 42 posto ljudi vjeruje da su vakcine općenito sigurne, u poređenju sa 84 posto u Portugalu, prema Projektu povjerenja u vakcinu koji vode istraživači u Velikoj Britaniji, Belgiji i Hong Kongu.
Čak su i mnogi zdravstveni radnici oprezni prema vakcinama, prema studiji iz 2023. koja je otkrila da su muško zdravstveno osoblje i doktori skloniji da dobiju vakcinu protiv gripe nego žene i drugi zdravstveni radnici.
Pandemija je također odigrala ulogu, što nije iznenađujuće, s većom primjenom vakcine protiv gripe među zdravstvenim radnicima koji su bili otvoreni za vakcine protiv COVID-19.
"Još jedan važan problem je odsustvo kulture vakcinacije među zdravstvenim radnicima, posebno onima koji se decenijama bave medicinom i možda nisu u potpunosti upoznati sa najnovijim preporukama", kaže dr Silvio Tafuri, profesor javnog zdravlja na Univerzitetu u Bariju Aldo Moro iz Italije, koji je vodio studiju, za Euronews Health.
Čak i tako, fokusiranje samo na neodlučnost o vakcinaciji "često stavlja naglasak na ljude kao na probleme", rekao je Kasstan-Dabush, zanemarujući "kako su vakcinacije protiv gripe zapravo integrisane u njegu hroničnih bolesti za rizične grupe".
Kako poboljšati prihvatanje vakcine protiv gripe
Nekoliko zemalja je poduzelo korake kako bi vakcina protiv gripe postala dostupna, na primjer, proširivanjem svojih preporuka za djecu.
Prema ECDC-u, dvadeset evropskih zemalja sada ima smjernice za vakcinaciju djece zasnovane na dobi, u odnosu na pet zemalja u sezoni gripa 2017-2018.
Međutim, podaci sugeriraju da nacionalne politike "još uvijek ne ispunjavaju dovoljne razine prihvaćenosti među ključnim ciljnim grupama", navodi agencija.
Kako bi se povećao nivo vakcinacije protiv gripa, Kasstan-Dabush je rekao da bi injekcije trebalo integrirati u redovnu medicinsku njegu visokorizičnih pacijenata, kao što su ljudi sa hroničnim bolestima.
Glasnogovornik ECDC-a rekao je za Euronews Health da bi strategije “možda trebalo prilagoditi na pod-nacionalnom ili lokalnom nivou jer ne postoji pristup koji odgovara svima”.
U međuvremenu, Tafuri je rekao da bi povećanje prihvatanja vakcina među mlađim zdravstvenim radnicima, borba protiv dezinformacija oko injekcije i uvođenje zdravstvene zaštite manje od političkog pitanja moglo pomoći u poboljšanju stope imunizacije.
Tafurijev kolega dr Antonio Di Lorenzo, specijalizant javnog zdravstva na istom italijanskom univerzitetu, dodao je da su potrebne konkretnije poruke javnog zdravlja kako bi se dosegle grupe s nižim nivoom vakcinacije.
"Trenutno rizikujemo da neke ljude ostavimo jer ne možemo da komuniciramo s njima", rekao je Di Lorenco za Euronews Health.
Odvajanje vremena da se poruka prenese ljudima "je nešto što proizvodi lavinski efekat".