ADVERTISEMENT

Ovo je prvi put da će o odgovornosti tehnoloških giganata odlučivati sudska porota, što pravni stručnjaci već porede s historijskim procesima protiv duhanske industrije iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

Atmosfera u sudnici dodatno je napeta nakon vijesti da je kompanija Snap, vlasnik popularne aplikacije Snapchat, prošle sedmice pristala na vansudsku nagodbu i isplatila nepoznat iznos novca kako bi izbjegla javni proces.

U centru pažnje je slučaj devetnaestogodišnjakinje označene samo inicijalima „KGM“, koja tvrdi da su je Instagram i druge društvene mreže uvukle u destruktivne obrasce ponašanja.

Prema navodima tužbe, algoritmi su je od ranog djetinjstva ciljano izlagali sadržajima koji su pogoršali njenu depresiju i doveli do suicidalnih misli, prenosi ABC News.

Ovaj proces mogao bi postati presedan čiji će ishod odrediti sudbinu hiljada sličnih tužbi roditelja i mladih širom United States.

Tužoci nastoje zaobići Section 230 američkog Communications Acta, koji tehnološke kompanije štiti od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici.

Umjesto da ih tuže zbog prirode objava na društvenim mrežama, tužitelji tvrde da su sami proizvodi tehnoloških kompanija dizajnirani na pogrešan način.

Ističu da su funkcije poput „beskonačnog skrolanja“ i notifikacija koje simuliraju osjećaj nagrade sličan onome na aparatima za igre na sreću svjesno ugrađene kako bi korisnici provodili što više vremena na aplikacijama, čime se povećavaju prihodi od oglašavanja.

Kompanije Meta i Google, vlasnik YouTubea, oštro odbacuju ove tvrdnje i navode da su uvele brojne alate za zaštitu maloljetnika i kontrolu vremena koje korisnici provode ispred ekrana.

U zvaničnim saopćenjima ističu da je kriza mentalnog zdravlja mladih složen fenomen na koji utiču akademski pritisak i socioekonomski faktori, a ne isključivo digitalne platforme.

Također tvrde da se društvene mreže nepravedno koriste kao žrtveni jarac za šire društvene probleme.

Očekuje se da će suđenje trajati između šest i osam sedmica, a na klupi za svjedoke mogli bi se pojaviti i najviši zvaničnici tehnoloških kompanija, uključujući izvršnog direktora kompanije Meta, Mark Zuckerberg.

Ako porota presudi u korist tužitelja, tehnološke kompanije mogle bi biti primorane da radikalno promijene svoje algoritme i uklone funkcije koje mogu poticati ovisnost.