ADVERTISEMENT

Iako ne postoje naučni dokazi da je ovaj određeni dan tužniji ili tmurniji od drugih, zimska sezona može biti izazovna za mnoge ljude, piše Euronews.

Odakle dolazi?

Termin Plavi ponedjeljak prvi put je skovao psiholog Cliff Arnall 2005. godine za britansku putničku kompaniju Sky Travel kao način promocije zimskih praznika.

Arnall je došao do ovog datuma - obično trećeg ponedjeljka u godini - kombinovanjem podataka o vremenu, iznosa dugova, vremena proteklog od Božića, nivoa motivacije i vremena od donošenja novogodišnjih odluka.

Međutim, ne postoje naučni dokazi koji podržavaju Arnallovu formulu.

Više kao "Plava sezona"

Iako Plavi ponedjeljak sam po sebi možda nije stvaran, kasna jesen i zima često formiraju širu „plavu sezonu“.

Mnogi doživljavaju takozvani "zimski blues", kratkotrajni sezonski pad raspoloženja i energije povezan s najhladnijim i najtamnijim godišnjim dobom.

Osjećaj manje veselja i veće letargije tokom zime je uobičajen, uglavnom uzrokovan dužim mračnim satima, lošim vremenom i manje aktivnosti na otvorenom.

Tokom ovog doba godine, zdravstveni sistemi prijavljuju veći broj ljudi koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) – vrste depresije koju izazivaju sezonske promjene.

U većini slučajeva, simptomi se pojavljuju tokom kasne jeseni i nestaju tokom sunčanijih dana u proljeće.

Osobe koje pate od socijalnog anksioznog poremećaja često doživljavaju uporno loše raspoloženje, bore se s koncentracijom i spavanjem te gube interes za aktivnosti u kojima inače uživaju.

Tačan uzrok SAD-a nije poznat, ali stručnjaci ga povezuju s nedostatkom sunčeve svjetlosti, što može utjecati na prirodne hemikalije u tijelu, poput serotonina i melatonina, koji regulišu raspoloženje i energiju.

Kako se boriti protiv prave zimske depresije?

Prema riječima stručnjakinje za sreću Stephanie Davies, prevazilaženje januarske depresije nije stvar snage volje ili drastičnih promjena, već malih, namjernih akcija koje podržavaju mentalno blagostanje.

Jednostavne stvari poput izlaska u šetnju ili pozivanja prijatelja mogu napraviti pravu razliku.

Prednosti kretanja

Čak i ako nas hladniji mjeseci obično čine manje aktivnima, stručnjaci naglašavaju potrebu za redovnim vježbanjem.

Nedavna studija je otkrila malu ili nikakvu razliku između vježbanja i utvrđenih tretmana poput terapije ili lijekova kada je u pitanju ublažavanje simptoma depresije, uključujući umor, tugu, probleme sa spavanjem i beznađe.

Čak i 20 minuta kretanja može povećati motivaciju i osloboditi hormone dobrog raspoloženja. To je još bolje raditi na otvorenom, jer izlaganje dnevnoj svjetlosti pomaže u regulaciji obrazaca spavanja i poboljšanju nivoa energije.

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost, čak i ako je oskudna tokom zimskih mjeseci, pomaže u podešavanju unutrašnjeg sata tijela. Dnevno izlaganje prirodnoj svjetlosti pojačava serotonin i povećava nivo energije.

Stručnjaci preporučuju da vaše okruženje bude što svjetlije, omogućavajući sunčevoj svjetlosti da ulazi kroz prozore kad god je to moguće. Svjetlosna terapija se takođe pokazala kao učinkovit tretman za slučajeve socijalnog anksioznog poremećaja.

Važnost dobrog noćnog sna

Redovan raspored spavanja je neophodan za podršku pravilnom funkcionisanju unutrašnjeg sata tijela .

Većini odraslih potrebno je između sedam i devet sati sna noću kako bi se osjećali odmorno i održali nivo energije tokom dana. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je raspored jednako važan kao i količina sna, jer prekomjerno drijemanje i previše spavanja mogu poremetiti cirkadijalne ritmove.

Povežite se s prijateljima i porodicom

Osjećaj veće tuge i manjka energije, zajedno s lošim vremenom, može dovesti do većeg ostajanja kod kuće i smanjenja društvenih aktivnosti.

Za Daviesa, povezanost je još jedan snažan “protuotrov” za zimsku depresiju. Bilo da se radi o razgovoru licem u lice, telefonskom pozivu ili kratkoj poruci, društvena interakcija pomaže u smanjenju osjećaja izolacije koji su uobičajeni u ovo doba godine.