ADVERTISEMENT

Planetarno popularnu mediteransku kuhinju, barem kada je u pitanju zdraviji i 'laganiji' način ishrane po preporuci nutricionista i stručnjaka, trenutno je zamijenio novi trend. Novom trendu pažnju je posvetio i ugledni National Geographic.

Takozvani "balkanski doručak" donosi pristup s raznovrsnim jelima na stolu, obično u kombinaciji integralnih (cjelovitih) i sirovih namirnica, uključujući svježe povrće, kruh, sir, suhomesnate proizvode, jaja i kisele krastavce. Navodno je sve krenulo od TikTok videa u kojem muškarac jede komade kruha, sira i cijele paprike—bez pribora i tanjira— a onda je ovaj fenomen postao predmetom zanimanja, piše National Geographic.

“Postoji pretpostavka da ovo jedu svi na Balkanu”, kaže spisateljica i autorica recepata Irina Janakievska, rodom iz Sjeverne Makedonije, dodavši:

“Skoro zanemarujete sve izuzetno različite kulinarske prakse tog područja”.

Znači, zaslužuje li ‘balkanski doručak’ mjesto u našim svakodnevnim prehrambenim rutinama? I koliko je on zapravo ‘balkanski’? Stručnjaci istražuju kulturne korijene i potencijalne zdravstvene koristi ovog najnovijeg viralnog prehrambenog trenda.

Pa šta je onda "balkanski doručak"?

“Ne postoji jedinstveni "balkanski doručak”, pojašnjava Janakievska. Spisateljica je nedavno objavila knjigu *Balkanska kuhinja*, kuharicu s receptima iz balkanske regije (nekadašnje Jugoslavije). Kaže da, iako se elementi ovog prehrambenog trenda mogu naći u tradicionalnim balkanskim doručcima, ovaj trend predstavlja grubo pojednostavljenje bogate kulinarske istorije.

“Sigurno nije odraz toga kako većina ljudi u regiji jede”, kaže i dodaje: “Stoga, moja je opomena da ljudi ovu [tradiciju] uzmu s malo zadrške”.

Janakievska kaže da su “neki elementi trenda balkanskog doručka donekle tačni”, posebno ravnoteža proteina, ugljikohidrata, mliječnih proizvoda i svježih, sirovih namirnica. Međutim, tačni sastojci znatno se razlikuju ovisno o regiji, socioekonomskom statusu, klimi, sezoni, pa čak i religiji.

TikTok verzija ‘balkanskog doručka’, koja uglavnom prikazuje varijante istih cijelih, sirovih sastojaka, ima izrazito ruralni okus, objašnjava. Dok su ljetni doručci vjerovatno kombinacija paradajza, slatkih paprika i lubenice (kao u ‘balkanskom doručku’), zimi su uobičajena jela obilna, slana kaša od heljde ili palente—posebno u hladnijim, planinskim područjima. A mnogi sastojci su regionalni, poput albanskog flije, ili pršuta, pečenice i drugih suhomesnatih proizvoda iz dalmatinske regije Hrvatske.

Suprotno onome što društvene mreže možda sugeriraju, nije svaki dan prilika za veliki obrok.

Često je doručak jednostavno pečeno tijesto, poput bureka, uz tursku kafu ili čašu jogurta. No, vikendi mogu donijeti obilnije meze, uključujući tanjire s jajima kuhanim sa dinstanim povrćem, kajmakom i drugim domaćim mekanim sirovima, povrtnim konzervama poput popularnog ajvara, te složenicama punjenim mesom, povrćem ili džemom. Kiseli krastavci su uobičajeni na Balkanu, kao i voćne marmelade. Porcije obično nisu velike, a ona dodaje uz smiješak: “Mi koristimo tanjire i pribor”.