U zaseoku Boljuni, nedaleko od Stoca, nalazi se Neveš voda, neobični kameni bunar koji se smatra jednim od najzanimljivijih ostataka drevne Hercegovine. Njegova starost nije precizno utvrđena, ali se pretpostavlja da je nastao prije više od 2.000 godina, dok mještani generacijama pričaju da nikada nije presušio.
Neveš voda nalazi se u blizini čuvene nekropole stećaka Boljuni, u selu Bjelojevići, jugozapadno od Stoca. Sam lokalitet poznat je po bogatoj istoriji, a područje Boljuna čuva i tragove naseljavanja koji sežu u ilirsko doba.
U narodu je bunar poznat i kao „grčki bunar“. Građen je od približno 1.300 kamenih blokova složenih u 20 koncentričnih redova. Na vrhu je širok oko deset metara, dok mu dubina iznosi oko šest metara.
Posebnost Neveš vode nije samo u njenom izgledu. Prema lokalnom predanju, bunar nikada nije ostajao bez vode, čak ni tokom dugih sušnih perioda. Iako se njegova starost i način na koji se voda zadržava ne mogu sa sigurnošću potvrditi, upravo je ta priča doprinijela njegovoj tajanstvenosti.
Voda se prema dostupnim opisima uglavnom prikupljala od jesenjih kiša. Kišnica se slijevala sa okolnog terena i kanalima usmjeravala prema bunaru. Nekada je Neveš voda bila važan dio svakodnevnog života mještana – koristila se za napajanje stoke i pranje veša, a prema svjedočenjima, na ovom mjestu se nekada čak učilo i plivati.
Bunar uz srednjovjekovne stećke
Neveš voda nalazi se uz nekropolu stećaka Boljuni, jednu od najznačajnijih srednjovjekovnih nekropola u ovom dijelu Hercegovine. Na lokalitetu je sačuvan veliki broj stećaka, među kojima je i grob vojvode Vlatka Vukovića Kosače. Grad Stolac navodi da se na nekropoli nalaze 269 stećaka u dvije skupine.
Zbog spoja drevnog bunara, stećaka i hercegovačkog krša, Boljuni danas predstavljaju mjesto u kojem se na malom prostoru susreću slojevi istorije stari vijekovima. Neveš voda, sa pričom o vodi koja ne nestaje, ostaje jedan od njegovih najzanimljivijih simbola.