Aljona često baci pogled na smeđi pasoš svoje majke. Sa inicijalima SSSR napisanim na koricama, to je jedini putni dokument na kojem je ikada napisano njeno ime. S tim pasošem je putovala kao maljoletna osoba iz Moskve u Solun, u aprilu 1991. godine, kada je imala osam godina.
ADVERTISEMENT
Nekoliko mjeseci nakon njenog dolaska u Grčku, Sovjetski Savez se raspao. Pasoš kojim je prešla granicu izdala je zemlja koja više ne postoji. Aljona je upala u pravnu rupu iz koje ne uspijeva da izađe ni 35 godina kasnije. Ne priznaje je ni Rusija, ni Grčka. Ona je samo jedna od približno 7.000 ljudi bez državljanstva koji žive u Grčkoj, prema popisu iz 2021. godine i deo je oko 500.000 takvih koji žive u EU.
"Apatrid je osoba koja nije državljanin niti jedne države, što znači da nijedna država, prema svojoj zakonodavnoj regulativi, ne priznaje tu osobu kao svog državljanina. To znači da ova osoba nema identifikaciju ni putni dokument. Ne pojavljuje se u sistemu bilo koje države“, izjavila je za "K" Olga Papadopulu, advokatica koji sarađuje sa Grčkim savjetom za izbjeglice i pruža pravnu pomoć licima bez državljanstva u okviru programa Visokog komesara za izbjeglice.
Kako kaže, Aljona je karakterističan primjer osobe koja pripada ovoj kategoriji.
Između dvije zemlje
Život osoba bez državljanstva je izuzetno težak jer im nedostaje pristup osnovnim ljudskim pravima kao što su slobodan pristup javnom zdravstvu, legalna radna mjesta, javno obrazovanje i mogućnost kretanja.
Aljona je prvi put shvatila obim problema kada sa 15 godina nije mogla da dobije srednjoškolsku diplomu jer nije imala nikakav identifikacioni dokument. Tada je, zajedno sa majkom, krenula u borbu za sticanje državljanstva, susrevši se iznova i iznova sa preprekama.
Kako je opisala, kada se obratila ruskoj ambasadi da zatraži državljanstvo, rekli su joj da treba da priloži dokument koji potvrđuje da nije državljanin nijedne države. Grčka joj je izdala potvrdu da je osoba koja ne poseduje pasoš, koju, kako tvrdi, ruske vlasti nisu prihvatile.
Od tada, lebdeći između dvije zemlje, nije mogla da radi legalno, da steikne diplomu niti da se vjenča. Jedino što je uspela zahvaljujući odbredbi grčkog zakonodavstva, bilo je da dobije privremenu boravišnu dozvolu koja joj je omogućila zdravstveno osiguranje, što je neophodno za 43-godišnju ženu koja pati od multiple skleroze.
Kao što je napomenula advokatica Papadopulu, apatridi, kao suštinski nevidljivi ljudi u sistemu, godinama pokušavaju da pronađu rješenje i naučili su da žive sa tim teretom.
"Čak iako uspe da pristupi obrazovnom sistemu zahvaljujući nekoj privremenoj mjeri, dijete koje nema državljanstvo ne može da učestvuje u ispitima za upis na fakultete, za stipendije ili da ide na ekskurzije“, dodaje Papadopulu.
Aljona čitavu situaciju sažima u reč "zatvor".
"Ne mogu da se vjenčam, da osnujem porodicu, da odem izvan zemlje. Bez pasoša, nemam pun život, nemam slobodu“, priča ona.
Bez primjenjivog zakona
Status apatrida u Grčkoj se ocjenjuje kao prilično nesiguran, naveo je za "K" Petros Mastakas iz Visokog komeserijata UN za izbjeglice. Iako je Grčka potpisala Konvenciju iz 1954. godine o statusu apatrida još 1975. godine, još uvek nije donijela zakonsku regulativu koja definiše pod kojim uslovima se neko smatra apatridom i koja su njegova prava.
Kako se navodi u izveštaju Evropske mreže za apatride u Grčkoj, "zakon br. 4375/2016 je povjerio odgovornost za proces utvrđivanja statusa apatrida grčkoj Agenciji za azil i predvidio izradu Predsjedničkog Dekreta za njegovo regulisanje, koji još uvek nije izdat".
"Postoji povoljna uredba u grčkoj legislativi koja definiše da lica bez državljanstva, ukoliko legalno borave u zemlji tri godine umesto sedam, kao što je slučaj za druge, mogu zatražiti grčko državljanstvo. Ipak, da bi dokazali da su apatridi, moraju imati izveštaj da su lica bez državljanstva, koja je ranije izdavala grčka policija. Međutim, danas se takav izvještaj ne izdaje, tako da je ova odredba suštinski neaktivna“, izjavila je Papadopulu.
U izveštaju Evropske mreže za lica bez državljanstva se naglašava da Grčka ima mješovit imidž kada su u pitanju lica bez državljanstva, objašnjavajući da, iako postoje neke dobre prakse, postoji potreba za poboljšanjem u mnogim aspektima. Govoreći za "K", Kris Neš, direktor i suosnivač Evropske mreže, istakao je da je Grčka napravila korake koje sada treba završiti.
"To neće biti samo izuzetno važno za apatride u Grčkoj, već će cijelo grčko društvo imati koristi od toga. Nadamo se da ćemo videti te promjene u budućnosti", rekao je on.
S druge strane Aljona, koja je očajna zbog toliko godina bezuspešnih pokušaja da i napismeno potvrdi svoj identitet, kaže:
"Na dan kada budem uzela pasoš u svoje ruke, organizovaću zabavu! Toliko vremena pokušavam da se legalizujem u zemlji u kojoj sam odrasla i čiji jezik govorim".