Prva crna rupa zabilježena na fotografiji i dalje šokira istraživače.
Ovjekovečena zahvaljujući teleskopu "Event Horizon" 2019. godine, M87* nedavno je počela da emituje moćni gama bljesak, a njegovim proučavanjem naučnici bi mogli da dođu do otkrića o tome kako se čestice ponašaju u blizini crnih rupa.
Materija propadajući ka crnoj rupi formira akrecioni disk, vreli prsten čestica koje izgledaju kao sjajni oreol. To je zapravo dio crne rupe, koji je vidljiv na fotografijama.
Materija ubrzava kretanje zbog gravitacije crne rupe, ali povremeno jedan njen dio, zbog nepravilnosti u magnetnom polju biva izbačen u kosmos u vidu sjajnog gama bljeska.
Istraživači znaju da u ovom procesu čestice dobijaju ogromnu količinu energije, ali nisu sigurni kako se to dešava.
Primjera radi, gama bljesak koji je emitovala M87*, smještena na oko 55 miliona svetlosnih godina u srcu galaksije M87, sadržao je fotone od kojih je svaki imao po nekoliko teraelektronvolti energije, što je ekvivalentno jednom komarcu u letu. To je nevjerovatna količina energije za tako male čestice.
"Oni putuju brzinom bliskom brzini svjetlosti i sada treba da otkrijemo otkud im takva energija", kaže jedan od autora studije Weidong Jin, astronom Univerziteta u Kaliforniji za Live Science.
Jin i njegove kolege prikupili su podatke o M87* koristeći VERITAS (Very Energetic Radiation Imaging Telescope Array System) teleskop u Arizoni, a zatim ih analizirali koristeći takozvanu spektralnu distribuciju energije.
"To je kao razbijanje svjetlosti u dugu i mjerenje koliko energije je prisutno u svakoj boji", kaže Jin.
Nagomilana energija našla se u snopu svjetlosti dugom skoro 24 milijarde kilometara, a dalja analiza otkrila je da je akrecioni disk promijenio položaj u odnosu na snop, što sugeriše da je horizont događaja, odnosno granica od koje materija više ne može da pobjegne gravitaciji crne rupe, utiče na veličinu snopa i njegovu putanju.
Buduća ispitivanja gama bljeskova mogu otkriti kako i kada crne rupe daju toliko energije česticama koje ih okružuju.