ADVERTISEMENT

Istraživanje je pokazalo je da svjesno razvijene navike na internetu mogu da poboljšaju mentalno zdravlje bez potrebe da se u potpunosti odustane od društvenih mreža.

Rezultati su pokazali da su korisnici koji su promišljeno upravljali svojim onlajn interakcijama, kao i oni koji su se u potpunosti uzdržavali od društvenih mreža, osjetili koristi po mentalno zdravlje - posebno u vidu smanjenja simptoma anksioznosti, depresije i usamljenosti.

Jedna grupa dobijala je uputstva da njeguje smislene onlajn veze, ograniči interakcije koje podstiču samopoređenje i da pažljivo bira koga će pratiti. Druga grupa je apstinirala, odnosno prestala je da koristi društvene mreže.

Utvrđeno je da su i apstinencija i usmjereno korištenje društvenih mreža uticali na smanjenje pojave društvenih upoređivanja, što je uobičajeni pokretač anksioznosti i niskog samopoštovanja.

(Izvor: Pixabay)

Iako grupa koja je dobijala uputstva nije smanjila vrijeme korištenja društvenih mreža, i kod njenih članova registrovana su primjetna poboljšanja kada je riječ o osjećanjima usamljenosti i straha od propuštanja sadržaja.

Studija koju je vodio profesor psihologije doktor Amori Mikamjand, a objavljena je u "Žurnalu eksperimentalne psihologije: Opšta pitanja", bavila se efektima napuštanja društvenih medija u odnosu na njihovo usmjereno korištenje.

Pošto je upotreba društvenih mreža gotovo univerzalna među mlađim odraslim osobama, posebno onima starosti od 17 do 29 godina, povećana je briga zbog posljedica po njihovo mentalno zdravlje.

"Puno se priča o tome koliko društveni mediji mogu da budu štetni, ali naš tim je želio da vidi da li je ovo zaista potpuna slika ili bi način na koji se ljudi angažuju na društvenim mrežama mogao da čini razliku", rekao je doktor Mikamjand.

Umjesto da se prema društvenim mrežama postavimo po principu "sve ili ništa", poželjno je da se ovlada tehnikama "pametnijeg" angažovanja na takvim mjestima na internetu, pokazala je studija.

U istraživanju su učestvovala 393 mlađa odrasla Kanađanina.